KROĆENJE GOROPADNICE

Trajanje: 90 minuta

Predstava „Kroćenje goropadnice” autorski je projekt baziran na kombiniranju različitih diskursa, stilova i izvora u želji da uđemo u dijalog s dramskim kanonom i svojom pozicijom u odnosu na njega danas.

Zašto uopće danas raditi ovu komediju? Po čemu je ovaj komad satiričan? Čemu se tadašnje društvo smijalo, a čemu mi danas? Što se sve krije iza naslova, ali i u samoj komediji? Ovo su samo neka od pitanja koja su nam bila polazišna točka za propitkivanje čuvene, ali i  kontroverzne Shakespearove komedije “Kroćenje goropadnice” o kojoj je napisano mnoštvo različitih teorijskih tumačenja i kritičkih čitanja, često radikalno suprotstavljenih stajališta odnosno potrebe da Shakespearea i ovu komediju isključivo branimo ili napadamo.

Ono u čemu se većina slaže jest da je nemoguće preispitivati Shakesperovu autorsku poziciju, a da se ne bavimo pozicijom tadašnje publike i njezinih potreba, kao i društvenog konteksta unutar kojeg je Shakespeare djelovao. Kao jedna od inspiracija za “Kroćenje goropadnice”, Shakespearu su poslužile tada popularne folkorne predaje koje su prenosile s koljena na koljeno priču o neposlušnoj, neukrotivnoj ženi i njezinom jeziku. Ova vrsta narodnih predaja postojala je u čitavom svijetu u vidu raznih varijacija narativa, te nam u pozadini komedije otkrivaju dugu povijest ušutkivanja žene i kroćenja njezinog jezika na razne načine. Prostor ženskog postaje prostor horora odnosno mučenja, kažnjavanja, ali i upozorenja za ostale članove društva (neovisno o rodu i spolu) na ono što ih čeka ukoliko ne poštuju patrijarhalno uređenje društva.

U toku procesa pokušali smo istražiti sve navedene slojeve, analizirati svaki segment ovog komada na način da komentiramo, interveniramo, konfrontiramo se, tragamo za prostorima praznina, kontradiktornosti, te kreiramo neke nove za intertekstualnost, metateatarske postupke i citatnost. Ono što nas je vodilo na tom putu jest da uvijek razmišljamo o tome šta se krije u pozadini ponekad naizgled nebitnih detalja, šta je iza onoga čemu se smijemo, koji komički obrasci su se ustalili i zašto, a koji su danas popularni, što oni govore o društvenim obrascima koje smo normalizirali i gdje se u svemu tome krije naša odgovornost?

Emina Omerović

 

Premijera: 03. prosinca 2023.

LITERATURA:

– Anonymous. A Merry Jest of a Shrewd and Curst Wife Lapped in Morel’s Skin, for Her Good Behavior. 1550; Renascence Editions. Eugene: The University of Oregon, 2001. https://www.luminarium.org/renascence-editions/jest.html (pristupljeno 5.10. 2023.)

– Beard, Mary. “The Public Voice of Women.” London Review of Books, ožujak 2014. https://www.lrb.co.uk/the-paper/v36/n06/mary-beard/the-public-voice-of-women (pristupljeno 29.08. 2023.)

– Boose, Lynda E. “Scolding Brides and Bridling Scolds: Taming the Woman’s Unruly Member.” Shakespeare Quarterly 42, no. 2 (1991): 179–213. https://doi.org/10.2307/2870547.

– Bruk, Piter. Suština milosrđa, Razmišljanja o Šekspiru. Beograd: Kulturni centar Beograda, Clio, 2018.

– Brunvand, Jan Harold. “The Folktale Origin of The Taming of the Shrew.” Shakespeare Quarterly 17, no. 4 (1966): 345–59. https://doi.org/10.2307/2867908.

– Crocker, Holly A. “Affective Resistance: Performing Passivity and Playing a-Part in ‘The Taming of the Shrew.’” Shakespeare Quarterly 54, no. 2 (2003): 142–59. http://www.jstor.org/stable/3844172.

– Daniell, David. „The Good Marriage of Katherine and Petruchio.” U The Taming of the Shrew,

Critical Essays, uredio Dana E. Aspinall, 71-84. New York, London: Routledge, 2002.

– Detmer, Emily. “Civilizing Subordination: Domestic Violence and The Taming of the Shrew.” Shakespeare Quarterly 48, no. 3 (1997): 273–94. https://doi.org/10.2307/2871017.

– Drakulić, Slavenka. Smrtni grijesi feminizma, Ogledi o mudologiji. Zagreb: Slavenka Drakulić i Fraktura, 2020.

– Federicci, Silvia. Caliban and the Witch: Women, the Body and Primitive Accumulation. Brooklyn: Autonomedia, 2009.

– Filipović, Ljiljana. Žudnja i izdaja, Susreti Shakespearea i psihoanalize. Zagreb: Hrvatski centar ITI, 2023.

– Gonzales, Lizette I. “The Taming of the Shrew Complex” and Cultural Gender Roles: The Taming of Unruly Women in Shakespeare’s The Taming of the Shrew and Early Folktales.” Master thesis. Texas A&M University, 2013.

– Hartnoll, Phyllis. The Theatre: A Concise History. Revidirao i proširio Enoch Brater. London: Thames and Hudson, 2012.

– Hodgdon, Barbara. “Katherina Bound; Or, Play(K)Ating the Strictures of Everyday Life.” PMLA 107, no. 3 (1992): 538–53. https://doi.org/10.2307/462760.

– Halliarg, Arthur. The Cruell Shrow: / OR, / The Patient Mans VVoe. / Declaring the misery, and the great paine, / By his vnquiet wife he doth dayly sustaine. 1601-1640; English Broadside Ballad Archive. Santa Barbara: The University of California. https://ebba.english.ucsb.edu/ballad/30026/citation (pristupljeno 1.9. 2023.)

– Kahn, Coppélia. “‘The Taming of the Shrew’: Shakespeare’s Mirror of Marriage.” Modern Language Studies 5, no. 1 (1975): 88–102. https://doi.org/10.2307/3194204.

– Kondo, Hiroyuki. „The Sub-Merged Plot and the Taming of Katherina: Gender, Performativity, and Patriarchy in The Taming of the Shrew.” The University of Tokyo, 1997. https://doi.org/10.15083/00036618

– Korda, Natasha. “Household Kates: Domesticating Commodities in The Taming of the Shrew.” Shakespeare Quarterly 47, no. 2 (1996): 109–31. https://doi.org/10.2307/2871098.

– Kostić, Veselin. Šekspirov život i svet. Beograd: Naučna knjiga, 1978.

– Marcus, Leah. “The Shakespearean Editor as Shrew-Tamer.” English Literary Renaissance 22, no. 2 (1992): 177–200. http://www.jstor.org/stable/43447391.

– Marshall, Kelli. 3 disgusting ways independent, talkative women were tortured and shamed in Shakespeare’s England. The Week, 10.1. 2015., https://theweek.com/articles/442747/3-disgusting-ways-independent-talkative-women-tortured-shamed-shakespeares-england pristupljeno 15.9.2023.

– Maslen, Robert W. „Introduction.” U The Arden Critical Companions: Shakespeare and Comedy, 1-37. New York, London: Arden Shakespeare, Bloomsbury, 2005.

– Molinari, Čezare. Istorija pozorišta. Beograd: Vuk Karadžić, 1982.

– Rackin, Phyllis. Shakespeare and Women. New York: Oxford University Press Inc., 2005.

– Ripa, Elisabeth Salonen. “Who Is the Shrew? Irony as deconstruction in The Taming of the    Shrew.” Bachelor Degree Thesis. Dalarna University, 2011.

– Roberts, Jeanne Addison. “Horses and Hermaphrodites: Metamorphoses in The Taming of the Shrew.” Shakespeare Quarterly 34, no. 2 (1983): 159–71. https://doi.org/10.2307/2869831.

– Rutter, Carol. „Kate: Interpreting the Silence.” U Shakespeare’s Comedies: A Guide to Criticism (Blackwell Guides to Criticism), uredila Emma Smith, 250-273. Oxford: Blackwell Publishing, 2004.

– Seronsy, Cecil C. “‘Supposes’ as the Unifying Theme in The Taming of the Shrew.” Shakespeare Quarterly 14, no. 1 (1963): 15–30. https://doi.org/10.2307/2868133.

– Shapiro, Michael. Gender in Play on the Shakespearean Stage: Boy Heroines and Female Pages. Ann Arbor: The University of Michigan Press, 1994.

– Smith, Emma. „The Taming of the Shrew.” U This is Shakespeare (Pelican Books), 8 – 15. London: Penguin Books, 2019.

– Stanton, Kay. “Intersections of Politics, Culture, Class, and Gender in Shakespeare’s Titus Andronicus, The Taming of the Shrew, and The Merchant of Venice.” Multicultural Shakespeare: Translation, Appropriation and Perfomance 12, no. 27 (2015): 41-54. http://dx.doi.org/10.1515/mstap-2015-0004

– Taylor, Gary. „Shakespeare plays on Renaissance stages.” U The Cambridge Companion to Shakespeare Stage, uredili Stanley Wells, Sarah Stanton, 1-21. Cambridge: Cambridge University Press, 2002.

– Thompson, Ann. Introduction to The Taming of the Shrew, 1-50. Cambridge: Cambridge University Press, 2003.

– Ugrešić, Dubravka. Doba kože. Zagreb: Fraktura, 2019.

– Ugrešić, Dubravka. Brnjica za vještice. Zagreb: Multimedijalni institut, 2021.

– Ugrešić, Dubravka. „Ministarstvo kulture otpora: Intervju s Dubravkom Ugrešić.” Vodila Merima Omeragić. Peščanik.net, lipanj 21, 2021. https://pescanik.net/ministarstvo-kulture-otpora/ (pristupljeno 24. 7. 2023.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prema prijevodu Mate Marasa i Milana Bogdanovića


Redateljica: Selma Spahić
Dramaturginja: Emina Omerović
Scenograf: Matija Blašković
Kostimografkinja: Selena Orb
Koreografkinja: Ena Kurtalić
Autor glazbe: Nenad Kovačić 
Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek
Izrada maski: Miljenko Sekulić
Suradnica na predstavi: Slavenka Drakulić

 


Asistentica kostimografkinje: Marina Uroić

Inspicijentica: Mirela Tihava

Autorica fotografija: Jelena Janković 

Prijevod balade „Okrutna goropadnica”: Mirza Purić
Nekoliko stihova je preuzeto iz prijevoda Andyja Jelčića

Dio izvedbenog teksta razvijen kroz improvizacije sa glumačkim ansamblom

 

Zahvalnice:

Slavenka Drakulić
Fondacija Dubravka Ugrešić
Merima Omeragić
Ljiljana Filipović
Nataša Govedić
Sandra Zlotrg
GDK Gavella
Mate Maras
Anđela Bajagić

 

Igraju:

Linda Begonja

Ines Bojanić

Borko Perić

Dražen Čuček

Marko Makovičić

Jakov Zovko

02.06.2024. (Nedjelja) 20:00

06.06.2024. (Četvrtak) 19:00