Štefica Cvek u raljama života

Dubravka Ugrešić:
„Štefica Cvek u raljama života“

Kultni postmodernistički roman Dubravke Ugrešić „Štefica Cvek u raljama života“ objavljen 1981. godine. Ismijavanjem književnih stereotipa i parodiranjem žanra ljubavnog romana odmah je stekao naklonost publike, a svoju masovnu popularnost duguje filmskoj adaptaciji u režiji Rajka Grlića iz 1984. godine.  Štefica, preteča književnih junakinja kao što će kasnije biti svjetski popularna Bridget Jones ili junakinje romana i serijala Seks i grad, ili kako kaže autorica sama – književna sestra Hrabalovog Miloša Hrme, nesretna je daktilografkinja koja živi sa svojom tetom u potrazi za ljubavlju. Njezino neuklapanje u postojeće obrasce muško-ženskih odnosa, propisane standarde ljepote i odijevanja, stvara niz komičnih situacija, ali i odvodi Šteficu u egzistencijalnu krizu koja je i danas mnogim mladim ljudima izgubljenima u svijetu suvremenog datinga i snovima o savršenom životu koje svakodnevno gledamo preko ekrana. Samoća, koju zdravstveni stručnjaci nazivaju epidemijom, duhovito je, ali i gorko prikazana uvijek oštrim perom Dubravke Ugrešić.

A što je sa Šteficom četrdeset i pet godina kasnije? Danas se po njoj zove jedna ugledna regionalna književna nagrada, u kolektivnoj memoriji zapamćena je prvenstveno po kultnim replikama muških junaka kao što je slavni poziv na seksualni odnos Bate Živojinovića, posljednje domaće izdanje doživjela je u ediciji jednog novinskog nakladnika prije više od dvadeset godina, a da ne bismo zaboravili  – njezina autorica devedesetih je nakon mučnog medijskog linča napustila Hrvatsku i sama u knjizi „Brnjica za vještice“ priznala da je možda upravo ona – upropastila svoju junakinju. Je li sudbina junakinje neodvojiva od sudbine njezine autorice? Može li književni lik nastaviti živjeti neovisno o svojoj autorici? I koja je moć (književnog) teksta? Polazeći od tih pitanja, redatelj Hrvoje Korbar i autorica adaptacije Ivana Vuković ne vraćaju se samo romanu Štefica Cvek u raljama života, već i Dubravki Ugrešić čija je sudbina neminovno promijenila način na koji danas čitamo njezino djelo.