Satirički kabaret na samim počecima

Godinu 1964. obilježio je važan događaj za povijest hrvatskog kazališta i zagrebačkoga kulturnoga života: otvorio se Jazavac, isprve osmišljen kao satirički kabaret. Unatoč nepodobnoj klimi i podcjenjivanju kabareta kao scenskoga žanra, Jazavac kroz desetljeća uspijeva stasati u društveno relevantno i publici omiljeno te jedino satiričko kazalište u Hrvatskoj. No, nastanak i razvoj Jazavca ne bi bio moguć bez čvrstih temelja – vanjskih utjecaja uz koje se kabaret, kao dotadašnja pariška moda, pojavio i u hrvatskom kontekstu u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Pick-kabaret, Klub-kabaret, Kabaret Grabancijaš, Kabaret Casino, Music Hall, Kabaret, Excelsior, Dverce, Grabancijaš u Velikom podrumu te Grabancijaš u Matici hrvatskih iseljenika samo su neke hrvatske inačice popularnog scenskog žanra koji se prvenstveno izvodi u kavanama centra grada, a među izvođačima našli su se i ponajbolji glumci toga vremenskoga perioda: Tito Strozzi, Aco Binički, Dejan Dubajić, August Cilić i mnogi drugi.

Kerempuhovo vedro kazalište

Po završetku Drugog svjetskog rata izrodio se i prvi zagrebački kabaret nazvan Kerempuhovo vedro kazalište, a njegov program obuhvaćao je kratke igrokaze, komične balete i Kerempuhove konferanse te je djelovao u Domu Sindikata (danas je to klub Tvornica). Budući da je ovo turbulentno vrijeme obilježio razlaz Tita i Staljina, dio programa poprima politički intoniranu satiričku dimenziju, a zahvaljujući uspjehu (izvedeno je 50 predstava u sklopu tri programa), Kerempuhovo se vedro kazalište preimenuje u Kazalište Komedija i seli se na Kaptol, gdje se i dan danas podjednako opredjeljuje za žanrove mjuzikla i komedije.

Otvaranje Jazavčevih vrata

Jazavac, odnosno današnji Kerempuh otvara svoja vrata 25. ožujka 1964. u kavani Bled u Medulićevoj ulici, kao kabaret, s publikom za stolovima, i to nakon dugog pismenog i usmenog objašnjavanja koncepcije na raznim nivoima te ustrajnog napora njezina osnivača, svestranog redatelja, komediografa, slikara i novinara Fadila Hadžića. Pojašnjavajući porijeklo upečatljivog imena novoosnovanoga teatra, Hadžić se našalio: “U jednom slabom trenutku Ideologije, ili samo zato da me se riješe, za novo sam satiričko kazalište dobio “vizu” i minimalna sredstva, šaku kukuruza, pa je vjerojatno teatar i dobio ime – Jazavac.”

Sedam je sezona u Medulićevoj ulici Jazavac djelovao poput slobodne teatarske grupe s vrlo skromnim, pa i oskudnim financijskim resursima i satiričkim kolažima kao primarnim scenskim sadržajem, a umjesto na gradske arbitare za kulturu, Jazavčevi umjetnici, izvođači i suradnici oslanjali su se na ugostitelje i njihovu dobru volju za satiru. Podrške nije bilo ni na Akademiji za dramsku umjetnost, stoga ravnateljstvo zabranjuje rad svojim studentima u Jazavcu, a pored estetskih dilema, satirički će sadržaj otvoriti sumnju ideološke naravi, a vrata će se kazališta 15. siječnja 1967. zatvoriti. Na prestanak će rada Jazavac osmisliti sebi svojstven satiričan odgovor u obliku vlastite osmrtnice i tromjesečne stanke, nakon čega će ipak nastaviti umjetnički djelovati.

Neočekivani uspon i pad Jazavca na kulturnim marginama

Ozbiljan razvoj Jazavca ne bi bio moguć a da se nije oformio glumački ansambl koji su činili posuđeni glumci iz institucionalnih kazališta: Branka Strmac, Đurđa Ivezić, Ivo Kadić, Ivo Serdar, Špiro Guberina, Boris Pavlinić i Boris Festini. Kabaretski kolaž režirao je Nikola Petrović. Ipak, uspostavilo se da glumci ne mogu izdržati vrtoglavi tempo nastupa u Jazavcu i matičnim kućama te se formira prvi vlastiti ansambl, pretežito regrutiran iz studentskog glumišta. Ističu se glumačka imena: Mladen Crnobrnja – Gumbek, Bane Petrović, Maja Zaninović, Drago Bahun, Martin Sagner, Olgica Pivac i Đuro Utješanović. Oni su slobodni od drugih obaveza, čak ne primaju ni plaću nego tek skromni honorar, a pomoć grada sasvim je simbolična. Premda se iz naslova prvih programa očituje želja za satirom i društvenom kritikom na aforističan način, ne dolazi se u direktan sukob s vladajućom ideološkom strukturom, a s publikom se komunicira suptilno, između redaka (I mašta ima granice. Državne!). Ipak, svaki satirični iskorak izaziva sumnju i dodatne provjere. Nakon što je Jazavac dobio otkaz ugostitelja slijedi stanka, a potom se na obzorju javljaju nove prilike.

Selidba i uzlet Jazavca

Varijete u Ilici tih dana zahvaća financijska kriza, a kroz privatne pregovore dolazi do nagodbe: Jazavac preuzima Varijeteovo tehničko osoblje i glumce, a pritom se useljava u dvoranu s 500 sjedala u samom centru Zagreba. S novim prostorom dolazi i do stanovitih noviteta i repertoarnih izmjena. Premda se kabaret kao ishodište ne napušta, Jazavac se obogaćuje novim sadržajima i žanrovima, satira se i humor podižu na ozbiljniju razinu, a ansambl se značajno proširuje. Tako i velika dvorana postaje premalom za kazališne ambicije te se javlja potreba za još jednom scenom. U Draškovićevoj se ulici stoga otvara Vidra, a paralelno se pokreće i Noćna scena u predvorju dvorane u Ilici koja funkcionira kao nostalgična posveta ishodišnom žanru – kabaretu. Nedugo zatim, godine 1976., Fadil Hadžić organizira festival Dani satire, koji danas nosi upravo njegovo ime.

Novi impulsi pod ravnanjem Duška Ljuštine

Ravnatelja Fadila Hadžića 1982. godine nasljeđuje novi ravnatelj Duško Ljuština, mladi menadžer koji je prije toga radio u Centru za kulturnu djelatnost omladine, žarištem neovisne kazalište scene u tadašnjoj Jugoslaviji. Angažiraju se renomirani redatelji: Kosta Spaić, Georgij Paro, Miro Međimorec (zanimljivo je da je plakat za njegovu postavu Kunderine Ševe bio zabranjen), Božidar Violić, Petar Veček, Ljubiša Ristić, Dušan Jovanović, Tomislav Durbešić, Dejan Mijač i Paolo Magelli, donoseći sa sobom različite estetike i poglede na teatar te čineći Jazavac sve prestižnijim mjestom u kontekstu hrvatskoga kazališta. Shodno se tome izmijenio i dotad negativan stav prema “manje vrijednom zabavljačkom teatru”, a Satiričko je kazalište Jazavac postalo poželjnim okruženjem za mnoge perspektivne mlade glumce. Istovremeno, radikalno se adaptira zgrada kako bi dobila sve tehničke scenske uvjete za rad profesionalnog kazališta te za projekte većih zahtjeva.

Novo ruho: Jazavac postaje Kerempuh

S višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990. godine te s promjenom društvenog sustava Jazavac je zakoračio u novu fazu svoga postojanja. Ipak, Duško Ljuština se unatoč trzavicama uspijeva zadržati na poziciji ravnatelja, a kazalište nastavlja kroz satiričke naočale, s velikom dozom kritičnosti pa i podsmijeha, gledati na razne društvene trendove i događaje. Za vrijeme Domovinskog rata na ratištima i ratom ugroženim područjima izvodi se predstava Pišem ti pismo da skupa više nismo autora Fadila Hadžića odnosno njegova alter-ega Zorana Zeca u režiji Roberta Raponje koja premašuje brojem izvedbi sva druga hrvatska kazališta zajedno. Popularnom je bila i predstava Spikom na spiku u kojoj se Boris Svrtan i Dražen Kühn ističu izvrsnim imitacijama poznatih ličnosti, među kojima su najupečatljiviji dakako Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, što je samog predsjednika privuklo da pogleda predstavu. Premda nije bio izravnih uplita politke u predstave, krizne su se situacije ipak pojavile. Predstava Dobro došli u plavi pakao autora Borivoja Radakovića u režiji Petra Večeka izazvala je kontroverze u državnom vrhu. Baveći se navijačima Dinama u vrijeme kada se mijenjaju imena trgova, ulica, pa tako i nogometnog kluba Dinamo u sporno Croatia, prvi je predsjednik smatrao da kazalište (koje se među ostalim aktualnim problemima bavilo i navijačima Dinama) destabilizira državu, a Bad Blue Boysi uključili su se u prosvjede i pobune – i to ispred kazališne zgrade i u njoj – a postali su ne samo gledatelji nego i žučni obožavatelji hit predstave.

Neugodnom se epizodom u povijesti kazališta, dakako, smatraju pritisci tijekom 1993. i 1994. godine, i to zbog nepoćudnog imena koje je kazalište nosilo od samog osnutka, a koje je asociralo na srpskoga pisca Petra Kočića i njegova Jazavca pred sudom, iako je Hadžićeva intencija bila sasvim drugačija – Jazavac je nazvan po okretnoj i otpornoj životinji. Tako je 1994. pod utjecajem politike u Skupštini Grada Zagreba izglasana promjena Satiričkog kazališta Jazavac u Satiričko kazalište Kerempuh, tj. ime koje se zadržalo do današnjega dana. Na sreću, promjenom imena Kerempuh nije izgubio svoj identitet nego se ono, dapače, uvriježilo u svakodnevnoj uporabi, a kazalište je nastavilo sa svojim uspješnim radom i pomicanjem granica u umjetnosti i društvenom angažmanu. U Kerempuhu su se stoga afirmirali, odnosno podarili hrvatskom glumištu autori Borivoj Radaković, Ante Tomić i Boris Svrtan, a Tarik Filipović i Rene Bitorajac pomaknuli su kabaretsko-satirički kolaž kao specifičan kerempuhovski žanr. Izvodila su se djela već afirmiranih autora poput Ive Brešana, Mate Matišića i Fadila Hadžića. Ojačao se repertoar koji se bazira na inovativnim uprizorenjima klasika i djela koja poput Balenovićevih Metastaza ili Bure baruta Dejana Dukovskog kritički progovaraju o društvu. I u 2000-ima, pod uspješnim ravnanjem Duška Ljuštine, nastavljaju se suradnje s renomiranim autorima. U Kerempuhu režiraju Aleksandar Popovski, Vito Taufer, Dino Mustafić, Paolo Magelli, Oliver Frljić, Bobo Jelčić, Krešimir Dolenčić, Vinko Brešan i brojni drugi.

Kerempuh danas: misija i vizija

Nakon punih 35 godina rada, Duško Ljuština odlazi u mirovinu, čime će postati zapamćen kao najdugovječniji kazališni ravnatelj u svjetskoj povijesti kazališta, a nasljeđuje ga Roman Šušković-Stipanović, kazališni producent i dugogodišnji ravnatelj Kazališta Trešnja. Satiričko kazalište Kerempuh i dalje, nakon punih 55 godina, stječe novu publiku i trajno je omiljeno mjesto za poklonike satire i kvalitetne komedije, a zbog svoje se jedinstvene fizionomije i programske orijentacije izdvaja u hrvatskom kontekstu. U europskim se pak standardima Kerempuh ističe brojem od 300 odigranih predstava godišnje (u kući i na gostovanjima), a koje pogleda preko 100.000 gledatelja. U proteklih je pola stoljeća Kerempuh ostvario preko 200 premijera, odigrao preko 20.000 predstava koje je pogledalo preko 6.600.000 ljudi. Osim pozamašnih brojki, kazalište se ponosi i svojom vjernom publikom, afirmativnim stručnim kritikama te nizom priznanja i nagrada.

Naša je dužnost i strast stoga nastaviti s uspješnim i nadahnutim radom te budno ukazivati na relevantna i gorljiva društvena pitanja, ali uz neizbježan gorki smijeh. Pored inozemnih nagrađivanih uspješnih autora, klasika komediografske i satiričke literature, poticajnih autorskih projekata te snažnih redateljskih osobnosti, Kerempuh ustraje u afirmaciji suvremene satire, napose domaćeg dramskog pisma, a odnedavna se otvara prostor i mladim, netom diplomiranim redateljima i studentima kazališne režije koji mogu stvarati predstave u ozbiljnim profesionalnim uvjetima s ciljem razvoja publike i dovođenja mladih gledatelja i gledateljica u naše kazalište. Uz udružene nove i starije iskusne snage, uz nove kreativne zamahe i neiscrpnu inspiraciju za proizvodnju satiričkih sadržaja u hrvatskoj svakodnevici s kojom kazalište neizbježno korespondira, a prije svega, uz vrijedne suradnike, nadahnut i posvećen ansambl koji diše i živi s našim gledateljima i gledateljicama, očekujemo da ćemo još mnogo uspješnih i kreativnih, a nadasve satirom ispunjenih godina propitkivati društvo, istraživati svoje granice i smijehom oplemenjivati.

Biografija

OSNIVAČ KEREMPUHA

Fadil Hadžić, hrvatski književnik, scenarist, filmski redatelj, slikar i novinar (Bileća, 23. IV. 1922. – Zagreb, 3. I. 2011.). Diplomirao slikarstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu. Glavni urednik satiričnog časopisa Kerempuh (1946.-1950.) u sklopu kojega pokreće Kerempuhov studio za crtani film te Kerempuhovo vedro kazalište iz kojeg će se razviti Gradsko kazalište Komedija. Godine 1951. osniva i vodi Duga film, prvo hrvatsko poduzeće za proizvodnju crtanih filmova. Direktor je Zora filma (1952.), glavni urednik tjednika VUS (1953.-1956.) i Telegram (1960.-1962.), urednik kulturne rubrike Vjesnika (1956.-1957.), član uredništva časopisa Filmska kultura (1957.-1969.), osnivač i glavni urednik kulturnog tjednika Oko (1973.), urednik u izdavačkom poduzeću Stvarnost (1957.-1969.). Od 1954. do 1955. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (tadašnjeg Društva novinara Hrvatske). Osnivač je Satiričkog kazališta Jazavac (danas Satiričko kazalište Kerempuh) te od 1964. do 1984. njegov prvi umjetnički direktor, s prekidom u sezoni 198.1/82. kada je bio intendant zagrebačkog HNK.

U sklopu Kerempuha 1976. pokreće kazališni festival Dani satire, a 1981. otvara Teatar Vidra. Kao slikar od 1977. izlagao na tridesetak samostalnih i skupnih izložbi. Godine 1961. debitirao kao filmski redatelj s dokumentarnim (Zemlja s pet kontinenata) i igranim dugometražnim filmom (Abeceda straha); do 2008. prema vlastitim scenarijima snimio 16 igranih filmova (Desant na Drvar, 1963.; Službeni položaj, 1964.; Protest, 1967.; Sarajevski atentat, 1968.; Lov na jelene, 1972.; Novinar, 1979.; Zapamtite Vukovar, 2007. i dr.) Kao glavni urednik Vjesnika u srijedu inicirao je da se pod pokroviteljstvom VUS-a revija filmova u Puli pretvori u Festival jugoslavenskog igranog filma. Od 1952., kada je kao dramski pisac debitirao s Dosadnom komedijom, postavljenom u zagrebačkoj Komediji, napisao je šezdesetak komediografskih djela igranih u preko osamdeset kazališta u zemlji i inozemstvu. Većina ih je praizvedena u Satiričkom kazalištu Jazavac (Kerempuh), u kojem su u razdoblju od 1966. do 2010. postavljena 44 Hadžićeva djela, te dvadesetak kraćih tekstova, igranih u sklopu satiričkih kolaža različitih autora. Mnoge od tih predstava izvedene su preko stotinu puta (kolaž Trla baba dinar i Joj! Calcutta, 1971.; Dobro jutro lopovi, 1973.; Hitler u partizanima, 1974.; Državni lopov, 1977.; Žensko pitanje, 1977.; Čovjek na položaju, 1979.; Punjena ptica, 1980.; Neprijatelj u tramvaju, 1983.; Zmija, 1983.; Gospoda i drugovi, 1984.; Glavni zgoditak, 1985.; Ljubavni otrov, 1990.; Ministrov sin, 1999.). Jedanaest Hadžićevih djela praizvedeno je i u kazalištu Komedija, gdje je često surađivao s redateljem Georgijom Parom (Ljudi i majmuni, 1962.; Političko vjenčanje, 1968.; Naručena komedija, 1974.; Muholovka, 1976.; Češalj, 1981.). Paro je o toj suradnji napisao kratki esej (Moje scensko druženje s Fadilom Hadžićem), u kojem je Hadžića definirao kao pisca „svijetlog smijeha“, te kao autora koji je svoju popularnost „platio“ čestim površnim čitanjima i redateljskim nerazumijevanjima nekih „izuzetnih scenskih poticaja“, prikrivenih u njegovim djelima.

U središtu pozornosti Hadžićevih komedija razne su društvene i individualne devijacije (pomodarstvo i malograđanština, privredni kriminal, birokratizam, zloporaba položaja, nemoral), pri čijoj se razradi uglavnom koristi standardnom komediografsko-satiričkom tipologijom i obrascima, nerijetko ih zasnivajući na muško-ženskim nesporazumima i generacijskom sukobu. Iako često nadahnute aktualnim događanjima i opsesivnim društvenim temama, Hadžićeve komedije rijetko ulaze u izrazitiji polemičko-problemski diskurs, gradeći svoj uspjeh kod šire publike na prepoznatljivosti situacija, žurnalističkoj jednostavnosti izraza, dinamici radnje i neposrednoj, jednoznačnoj duhovitosti. Izuzetak je nekoliko komedija u kojima propituje mogućnosti suvremenog dramskog pisma (Hotel za luđake, 1957.) i modela „kazališta u kazalištu“ (Dosadna komedija, Hitler u partizanima, Naručena komedija) ili ih piše ih kao parabole i „fantazije“ s potencijalno provokativnim aluzijama (Ljudi i majmuni; Revolucija u dvorcu, 1970.). Osim kao komediograf Hadžić se u kazalištu iskušao i kao pisac libreta za operu Borisa Papandopula, Požar u operi (HNK Zagreb, 1983.). Svoja razmišljanja o odnosu kazališta i znanosti prema komediografiji, Hadžić je iznio u nekoliko polemičkih tekstova (Sudbina komedije, Iskušenja komediografa), a 1961. je priredio i prošireno hrvatsko izdanje francuske knjige Smijeh – uvod u naučnu studiju o smijehu.

Osim pojedinačno, u časopisima i knjigama, Hadžićeve komedije u su nekoliko navrata i zbirno objavljivane (Pet ludih sinova, 1975.; Punjena ptica i druge komedije, 1981.; Izabrane komedije, 1984.; Gospoda i drugovi, 1985.; Nove komedije, 1990.; Državni lopov i druge komedije, 2004.), a pod vlastitim je imenom, ili pod pseudonimom Zoran Zec, objavio i petnaestak knjiga drugih vrsta i žanrova (romani Crveni mozak, Konvertit i Bilmez . humoreske, pripovijesti, putopisi, fenomenološke studije). F. Hadžić dobitnik je niza nagrada i priznanja, među kojima su i Nagrada grada Zagreba za cjelokupno stvaralaštvo (1975.), Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo (1985.) i Nagrada „Dubravko Dujšin“ (1988.).

Popis komedija Fadila Hadžića

POPIS KOMEDIJA FADILA HADŽIĆA I KAZALIŠTA GDJE SU PRVI PUT IZVEDENE

DOSADNA KOMEDIJA, komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1952.

ŽUTO DUGME, komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1953.

PET LUDIH SINOVA, apstraktna komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1954.

SVI SMO MI SAMO LJUDI, komedija.
Praizvedba u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 1956.

SITNE DUŠE, komedija u tri dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1957.

HOTEL ZA LUĐAKE, komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1961.

LJUDI I MAJMUNI, komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1962.

DIJALOG ZA ŽIVE, aktualna meditacija u dva dijela.
Praizvedba u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 1964.

LIČNOST, komedija.
Praizvedba u Narodnom kazalištu Zenica, 1965.

MINISTARSTVO SENZACIJA, komedija.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1970.

TRGOVAČKI PUTNIK, monokomedija.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“ pod naslovom „LJUBAVNI ROMAN“, Zagreb, 1969.

GOLA ŽENA, kabaret.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, 1969.

REVOLUCIJA U DVORCU, komedija u dvije povijesne etape.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1970.

UKRADENO BOŽANSTVO, komedija.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1971.

TELEFONSKI IMENIK, apsurdna komedija.
Praizvedba u Narodnom kazalištu Leskovac, 1972.

DOBRO JUTRO, LOPOVI, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1973.

NARUČENA KOMEDIJA, optimistička komedija.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1974.

HITLER U PARTIZANIMA, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1974.

MUHOLOVKA, komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1976.

CENTRALA, scenska igra s jednim licem.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1975.

ŽENSKO PITANJE, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1977.

DRŽAVNI LOPOV, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1977.

KARIJERA, komedija za jedno lice.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1977.

ČOVJEK NA POLOŽAJU, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Narodnom kazalištu Banja Luka, 1978.

UGLEDNI GOST, komedija.
Praizvedba u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 1979.

PUNJENA PTICA, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1980.

ČEŠALJ, komedija u dva dijela.
Praizvedba u kazalištu „Komedija“, Zagreb, 1981.

ŠPIJUN, ratna komedija.
Praizvedba u Narodnom kazalištu Banja Luka, 1981.

PIRAMIDA, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1981.

LJUBAV NA PRVI POGLED, romantična komedija.
Praizvedba u kazalištu „Teatar u gostima“, Zagreb, 1982.

NEPRIJATELJ U TRAMVAJU, satirička aktovka.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, izvedena u zagrebačkom tramvaju broj 11 za vrijeme vožnje, 12.2.1983.

ZMIJA, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Narodnom kazalištu Tuzla, 1983.

POŽAR U OPERI, libreto komične opere.
Glazba Boris Papandopulo.

Praizvedba u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 1983.
GOSPODA I DRUGOVI, komedija u dva dijela.

Praizvedba u Narodnom kazalištu Mostar, 1983.
GLAVNI ZGODITAK, komedija o ljudskoj sreći.

Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1984.
BOGOVI SU UMORNI, antimitološka komedija.

Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1983.
Djelo je napisano 1971. pod naslovom „Antigona mrzi Herakla“.

LJUBAVNI OTROV, kriminalistička komedija.
Praizvedena u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1985.

ORHIDEJA, komedija.
Praizvedba u Teatr Populor Krahinor, Drama shqiptare,Priština, 1985.

HEROJ U SMOKINGU, komedija u dva dijela.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1987.

MOJ STRAŠNI TATA, komedija za djecu.
Praizvedba u Teatru Žar ptica, Zagreb, 1989.

HOBOTNICA, premijera.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1989.
Djelo izvedeno prvi put pod naslovom „AJKULA“.

DUHOVI NA ZRINJEVCU, komedija.
Praizvedba: Glumačka družina Histrion, Zagreb, 1990.

PIŠEM TI PISMO DA SKUPA VIŠE NISMO, satirički cabaret.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1991.

FIŠKAL, komedija.
Praizvedba u Narodnom kazalištu Virovitica, 1991.

DOŽIVLJAJI STIPANA BEĆARCA (Svaki rat ima svoga Švejka).
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Jazavac“, Zagreb, 1992.

UMJETNIČKA DUŠA, komedija,1992.

TAJNICA, komedija, 1992.

PUNI POGODAK, komedija, 1993.
Nagrađena na natječaju za dramska djela „Marin Držić“ Ministarstva za prosvjetu, kulturu i šport Republike Hrvatske 1993.

DOMOLJUBI, KAK STE KAJ?, kabaretski igrokaz.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Kerempuh“, 1995.

AFERA, komedija.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Kerempuh“, Zagreb, 1995.

MINISTROV SIN, komedija.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Kerempuh“, 1999.

BRAČNI VATROMET, komedija, 1997.
Izveo Radio Zagreb, 2002.

MUŠKARCIMA U LICE, komična monodrama.
Izveo BIS – Teatar komedije, Zagreb, 2002.

VLAST, komedija, 1999.
Izveo BIS – Teatar komedije, Zagreb, 2002.

ANĐELI I VRAGOVI, komedija karaktera.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Kerempuh“, Zagreb, 2001.

LJUBAVNI ULTIMATUM STAROG GOSPODINA.
Izveo BIS – Teatar Komedije, Zagreb, 2003.

KLOPKA, komedija, 2003.

DVIJE ŽENE I JEDAN MUŠKARAC, komedija, 2004.
Izveo Radio Zagreb, 2008.

ZVJERINJAK, komedija, 2006.

PREVARANTI, komedija, 2009.
Praizvedba u Satiričkom kazalištu „Kerempuh“, Zagreb, 2010.

Izložbe

SAMOSTALNE IZLOŽBE

ZAGREB, Umjetnički paviljon, 1977. – retrospektivna izložba

KARLOVAC, Galerija „Vjekoslav Karas“, 1997.

ZAGREB, Galerija „Zvonimir“, 1979.

BIHAĆ, Galerija kluba kulturnih radnika, 1979.

ROVINJ, Galerija Zavičajni muzej, 1982.

POREČ, Galerija narodnog sveučilišta, 1982.

ZAGREB, Galerija „Karas“, 1983.

SELCE, Galerija „Toč“, 1983.

IVANIĆ-GRAD, Dom kulture, 1985.

ZAGREB, Galerija „Ulrich“, 1988.

ZAGREB, Galerija „Karas“, 1993.

NOVALJA, Galerija „Kunk-ERA“, 1993.

ZAGREB, Galerija „Ulrich“, 1997

OSIJEK, Prostor HNK, Otvoreni atelijer, 2002.

SISAK, Narodna knjižnica i čitaonica, 2002.

PULA, Galerija Vincent od Kastva (INK Pula), 2002.

ZAGREB, Galerija „Zvonimir“, 2003.

ZAGREB, Ministarstvo financija, Izložbeni prostor Porezne uprave Zagreb, 2009.

SKUPNE IZLOŽBE

ROVINJ, Zavičajni muzej, Izložbe likovne kolonije (1973.-1987.)

BANJA LUKA, izložba „Žena inspiracija“, 1979.

ZAGREB, Galerija „Josip Račić“, 1979.

ZAGREB, Galerija „Zagreb“, Akt danas, 1980.

TUZLA, Kazališni portret, 1980.

OSIJEK, Figura u novijem hrvatskom slikarstvu, 1982.

NEW YORK, Galerija nad Atlantikom, izložba u Zagrebu i u Kulturnom centru u New Yorku, 1982.

ZAGREB, Galerija „Ruđer Bošković“, Rovinjski umjetnici i gosti,1982.

OSIJEK i BELI MANASTIR, BUK 86, Baranjska umjetnička kolonija (Dogan, Hadžić, Atač, Babić, Antal), 1986.

ZAGREB, Izložba za aukciju Nacionalne i sveučilišne biblioteke, 1987.

MANNHEIM, STUTTGART, MŰNCHEN, Izložba ZILIK, 1988.

ZAGREB, Muzej Mimara, Izložba za fond humanosti, 1988.

ZAGREB, Galerija Europskog doma, Europa u Hrvatskoj, 1998.

ZAGREB, Studentski centar, Autoportreti suvremenih hrvatskih književnika, 2000.

ZAGREB, Europski dom, Zagrebu za novi milenij, 2001.

TUZLA, Internacionalni bijenale portreta, CRTEŽA I GRAFIKA, 2002.

Knjige

OBJAVLJENE KNJIGE

BUDHA ME LIJEP PRIMIO 8putopisi), 1955.

DOSADNA KOMEDIJA, 1956.

LJUDI I MAJMUNI (satire), 1962.

DIJALOG ZA ŽIVE (ironična drama), 1964.

HRVATSKI OLIMP (satire), 1970.

TELEFONSKI IMENIK (komedija), 1972.

PET LUDIH SINOVA (zbirka komedija), 1975.

ŽENSKO PITANJE (zbirka komedija), 1979.

TELE SA DVIJE GLAVE (PRIČE), 199.

ZABRANJENO VOĆE (priče), 1979.

CARSTVO SMIJEHA (slikovnica za djecu), 1979.

POSVAĐANA ABECEDA (slikovnica za djecu), 1989.

PUT OKO SVIJETA (slikovnica za djecu), 1980.

PUNJENA PTICA I DRUGE KOMEDIJE (zbirka), 1981.

GOSPODA I DRUGOVI (zbirka komedija), 1985.

POŽAR U OPERI (libretto za operu B. Papandopula), 1983.

SABRANE KOMEDIJE (zbirka), 1984.

NEVINI LOPOVI 8priče), 1988.

AVANTURE IDEOLOGIJE (eseji), 1990.

NOVE KOMEDIJE (zbirka), 1990.

GLUMAC, TO ČUDNO STVORENJE (satira), 1995.

CRVENI MOZAK (roman), 1997.

ANATOMIJA SMIJEHA (eseji o fenomenu komičnog), 1998.

ANTOLOGIJA HRVATSKOG HUMORA KROZ ŠEST STOLJEĆA, 1999.

MONOGRAFIJA FADIL HADŽIĆ, 2000.

KONVERTIT (roman), 2000.

KORA (roman), 2001.

DRŽAVNI LOPOV, 2004.

BILMEZ (roman), 2009.

Filmovi

FILMOVI

ZAČARANI DVORAC U DUDINCIMA, crtani film, 1952.

TAMO KRAJ OPASNE RIJEKE, dokumentarni film ,1957.

POSLJEDNJA ČERGA, dokumentarni film, 1958.

ZEMLJA SA PET KONTINENATA, dokumentarni film, 1961.

ABECEDA STRAHA, igrani film, 1961.

DA LI JE UMRO DOBAR ČOVJEK?, igrani film,1962.

DESANT NA DRVAR, igrani film, 1963.

SLUŽBENI POLOŽAJ, igrani film, 1964.

DRUGA STRANA MEDALJE, igrani film, 1965.

KONJUH PLANINOM , igrani film, 1966.

PROTEST, igrani film, 1967.

SARAJEVSKI ATENTAT, igrani film, 1968.

TRI SATA ZA LJUBAV, igrani film, 1968.

DIVLJI ANĐELI, igrani film, 1969.

IDU DANI, igrani film, 1970.

LOV NA JELENE, igrani film, 1972.

NOVINAR, igrani film, 1979.

AMBASADOR, igrani film, 1984.

DOKTOR LUDOSTI, igrani film, 2003.

LOPOVI PRVE KLASE, igrani film, 2005.

ZAPAMTITE VUKOVAR, igrani film, 2008.

Predstave u ``Kerempuhu``

PREDSTAVE FADILA HADŽIĆA U „KEREMPUHU“

Kolaž programi u kojima se Fadil Hadžić javlja kao jedan od autora:

Grupa autora: SATIRIČNI PROGRAM „JAZAVCA“, redatelj: Nikola Petrović, premijera: 25.3.1964.

Grupa autora: DA LI SU DVA I DVA ČETIRI, redatelji; Nikola Petrović i Tomislav Radić, premijera: 3.9.1964.

Grupa autora: ISPECI PA – PREŠUTI, redatelji: Nikola Petrović i Tomislav Radić, premijera: 1964.

Grupa autora: SPRETNA NOVA!, redatelj: Nikola Petrović, premijera: 1964.

Grupa autora: DEVIZE ILI ŽIVOT, redatelj: Tomislav Radić, premijera: 25.2.1965.

Grupa autora: TAZE FRAZE, redatelj: Dragutin Bahun, premijera: 2.6.1965.

Grupa autora: KEREMPUHOV VELEGRAD, redatelj: Dragutin Bahun, premijera: 4.9.1965.

Grupa autora: BOŽE MILI KUD SAM ZAŠO…, redatelj: Nikola Petrović, premijera: 9.3.1967.

Grupa autora: DIVNA ZEMLJA DIVNI LJUDI, premijera: 8.6.1967.

Grupa autora: STRIP-TEASE ODGOVORNOSTI, redatelj: Vladan Švacov, premijera: 15.10.1967.

Grupa autora: GLUPO, GLUPO…E PA ŠTA JE…, redatelj: Nikola Petrović, premijera: 12.2.1968.

Grupa autora: STANDARD S DRVENOM NOGOM, premijera: 15.6.1968.

Grupa autora: IDU DANI RAZBACANI, redatelj: Bogdan Jerković, premijera: 25.12.1968.

Grupa autora: MI RADIMO VAS, VI RADITE NAS (U RADU JE SPAS), redatelj: Nikola Petrović, Premijera: 25.4.1969.

Grupa autora: KEREMPUH PO DRUGI PUT MEĐU HRVATIMA (ANNO DOMINI 1969.), REDATELJ: Bogdan jerković, premijera: 18.10. 1969.

Grupa autora: CIRKUS MAKSIMUS, redatelj: Bane Petrović, premijera: 6.9.1970.

Grupa autora: GRIČKA SUPER-VJEŠTICA, redatelj: Vanča Kljaković, premijera: 21.12.1971.

Grupa autora: KLASNI HEPENING, redatelj: Vjekoslav Vidošević, premijera: 6.12.1972.

Grupa autora: ČOVJEK SA NAJMANJOM PLAĆOM NA SVIJETU, redatelj: Želimir Orešković, premijera: 24.3.1973.

Grupa autora: KOLUMBOVO OTKRIĆE DUBROVNIKA, redatelj: Vladimri Gerić, premijera: 20.10.1973.

Grupa autora: POVUCI POTEGNI, redatelj: Ladislav Vindakijević, premijera: 13.3.1976.

Grupa autora: POLITIČKA BAJKA, redatelj: Darko Tralić, premijera: 4.12.1976. (Noćna scena)

Grupa autora: KORAK NAPRIJED – DVA NAZAD, redateljica: Dunja Tot – Šubajković, premijera: 24.3.1979. (Noćna scena)

Grupa autora: KAKO USPJETI ILI PROPASTI U ŽIVOTU, redatelj: Ivica Krajač, premijera: 29.1.1982. (Noćna scena)

Grupa autora: PROHUJALO S VIHOROM, redatelj: Nikola petrović, premijera: 24.3.1984. (Noćna scena)

Grupa autora: IZLAZ IZ SITUACIJE, redatelj: Ivica Krajač, premijera: 16.9.1988. (Noćna scena)

Samostalni komadi:

MINISTARSTVO SENZACIJA, redatelj: Ljudevit Lončar, premijera: 4.4. 1966.

POLITIČKO ISPOVIJEDANJE, redatelj: Nikola Petrović, 5.1.1967.

GOLA ŽENA, redatelj. Bogdan jerković, premijera: 7.9.1969.

LJUBAVNI ROMAN, redatelj: Ivo Serdar, Premijera: 20.3.1970.

TRLA BABA DINAR, redatelj: Vlado Štefančić, premijera: 27.2.1971.

BIRO ZA IZGUBLJENE POLITIČARE, redatelj: Bogdan Jerković, premijera: 22.4.1971.

JOJ! CALCUTTA!, redatelj: Vlado Štefančić, premijera: 1.01.1971.

ŠKOLA BOGAĆENJA, redatelj: Vlado Vukmirović, premijera. 21.4.1972.

UKRADENO BOŽANSTVO, redatelj: Vjekoslav Vidošević, premijera: 8.9.1973.

DOBRO JUTRO, LOPOVI, redatelj: Vladimir Gerić, premijera: 20.12.1973.

MINISTAR, redatelj: Vjekoslav Vidošević, 6.4.1974.

HITLER U PARTIZANIMA, redatelj: Miro Međimurec, premijera: 20.12.1974.

CENTRALA, redatelj: Joško Juvančić, premijera: 27.3.1976.

PET LUDIH SINOVA, redatelj: Želimir Orešković, premijera: 26.6.1976.

DRŽAVNI LOPOV, redatelj: Vjekoslav Vidošević, premijera: 22.1.1977.

ŽENSKO PITANJE, redatelj: Želimir Mesarić, premijera: 5.2.1977.

KARIJERA, redatelj: Vjekoslav Vidošević, premijera: 11.5.1978. (Noćna scena)

ČOVJEK NA POLOŽAJU, redatelj: Vjekoslav Vidošević, premijera: 22.2.1979.

PUNJENA PTICA, redatelj: Tomslav Radić, premijera: 25.9.1980.

PIRAMIDA, redatelj: Želimir Orešković, premijera: 15.10.1981. (Vidra)

DUG JEZIK, KRATKA KARIJERA, premijera: 10.3.1982.

NEPRIJATELJ U TRAMVAJU, redatelj: Jakov Sedlar, premijera: 12.2.1983. (tramvaj broj 11, Noćna scena)

UGLEDNI GOST, redatelj: Petar Šarčević, premijera: 30.3.1983.

ZMIJA, redatelj: Kosta Spaić, premijera: 14.4.1983.

DISIDENT, redatej: Zlatko Sviben, premijera: 11.2.1984. (Vidra)

GOSPODA I DRUGOVI, redatelj: Georgij Paro, premijera: 31.10.1984.

BOGOVI SU UMORNI, redatelj: Petar Veček, premijera: 24.11.1984.

GLAVNI ZGODITAK, redatelj: Tomislav Durbešić, premijera: 22.3.1985. (Vidra)

LJUBAVNI OTROV, redatelj: Eduard Tomičić Buntauli, premijera: 5.11.1985.

GRAND SPEKTAKL, redatelj: Zlatko Bourek, premijera: 23.1.1987. (Noćna scena)

HEROJ U SMOKINGU, redatelj: Tomislav Durbešić, premijera: 14.5.1987.

AJKULA, redatelj: Zoran Mužić, premijera: 10.1.1989.

LJUBAV NA PRVI POGLED, redatelj: Relja Bašić, premijera: 7.12.1989. (Vidra)

PIŠEM TI PISMO DA SKUPA VIŠE NISMO, redatelj: Robert Raponja, premijera: 16.2.1991. (Noćna scena)

DOŽIVLJAJI STIPANA BEĆARCA, BORCA OD 1991., redatelj: Fadil Hadžić, premijera: 13.5.1992.

DRŽAVNI LOPOV, redatelj: Joško Juvančić, premijera: 9.2.1993.

DOMOLJUBI, KAK STE KAJ?, redatelj: Robert Raponja, premijera: 23.12.1995.

MINISTROV SIN, redatelj: Vlatko Dulić, premijera: 22.10.1999.

ANĐELI I VRAGOVI, redateljica: Aida Bukvić, premijera: 27.10.2001.

LJUBAVNI ULTIMATUM STAROG GOSPODINA, redatelj: Zoran Mužić, premijera: 22.3.2003. (Vidra)

AFERA, redatelj: Robert Raponja, premijera: 11.3.2005.

PREVARANTI, redatelj: Grogij Paro, premijera. 20.11.2010.

NAGRADE SATIRIČKOM KAZALIŠTU ‘KEREMPUH’ I ČLANOVIMA  ANSAMBALA I AUTORSKIH TIMOVA PREDSTAVA

Nikša Butijer – Nagrada Marul za glumačko ostvarenje na 29. Marulićevim danima Split za ulogu u autorskom projektu “Govori glasnije” u režiji B. Jelčića i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh (2019.)

“Šest likova traži autora” L. Pirandella u režiji O. Frljića i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh – najbolja predstava na 14. međunarodnom festivalu pozorišta “Zlatna vila” Prijedor (2019.)

Oliver Frljić – Nagrada za najbolju režiju za “Šest likova traži autora” L. Pirandella u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh na 14. međunarodnom festivalu pozorišta “Zlatna vila” Prijedor (2019.)

Linda Begonja – najbolja glumica na 14. međunarodnom festivalu pozorišta “Zlatna vila” Prijedor za ulogu Pastorke u predstavi L. Pirandella “Šest likova traži autora” u režiji O. Frljića i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh (2019.)

Sandra Dekanić – Nagrada za kostimografiju za “Šest likova traži autora” L. Pirandella u režiji O. Frljića i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh na 14. međunarodnom festivalu pozorišta “Zlatna vila” Prijedor  (2019.)

Linda Begonja – Nagrada za najbolju žensku ulogu za ulogu Čistačice u predstavi “Cabaret preko veze” I. L. Leme u režiji I. L. Leme i koprodukciji Satiričkog kazališta Kerempuh i Kazališta Moruzgva  na 12. Gumbekovim danima Glumačke družine Histrion (2019.)

Petra Svrtan – Nagrada hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladog umjetnika do 28 godina / ženska uloga za ulogu u autorskom projektu B. Jelčića “Govori glasnije!” u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh (2018.)

Borko Perić – Nagrada “Zoranov brk” za najbolju ulogu za ulogu Vjekoslava Kralja u predstavi A. Tomića & R. Grlića “Ustav Republike Hrvatske” u režiji V. Brešana i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh na 27. danima Zorana Radmilovića Zaječar (2018.)

“Ustav Republike Hrvatske” A. Tomića & R. Grlića u režiji V. Brešana i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh – Najbolja predstava na na 13. međunarodnom kazališnom festivalu Joakim Interfest Kragujevac  (2018.)

Borko Perić i Ana Maras Harmander – ravnopravne glumačke nagrade za uloge Vjekoslava Kralja i Maje Samardžić u predstavi A. Tomića & R. Grlića “Ustav Republike Hrvatske” u režiji V. Brešana i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh  na 13. međunarodnom kazališnom festivalu Joakim Interfest Kragujevac (2018.)

Petra Svrtan – Nagrada „Sabrija Biser“ mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike za ulogu u predstavi „Govori glasnije!“ na 32. danima satire Fadila Hadžića (2018.)

Marko Makovičić – Glumačka nagrada za ulogu u predstavi „Govori glasnije!“ na 32. danima satire Fadila Hadžića (2018.)

Jadranka Đokić – Glavna nagrada za žensku ulogu za ulogu u predstavi „Govori glasnije!“ na 32. danima satire Fadila Hadžića (2018.)

Bobo Jelčić i ansambl predstave – Nagrada za najbolji tekst za „Govori glasnije!“ na 32. danima satire Fadila Hadžića (2018.)

Oliver Frljić  – Posebno priznanje za adaptaciju teksta L. Pirandella „Šest likova traži autora“ na 32. danima satire Fadila Hadžića (2018.)

Linda Begonja – Glumačka nagrada za ulogu Pastorke u predstavi „Šest likovatraži autora“ L. Pirandella na 32. danima satire Fadila Hadžića (2018.)

Oliver Frljić – Nagrada građana i građanki grada Zagreba „Nada Dimić“ za režiju predstave L. Pirandella „Šest likova traži autora“ (2018.)

Ante Tomić, Rajko Grlić,  Željka Udovičić Pleština – Nagrada za najbolji tekst za „Ustav Republike Hrvatske“ na 21. teatar festu Petar Kočić Banja Luka (2018.)

Borko Perić – Nagrada za najbolju mušku ulogu za ulogu Vjekoslava Kralja u predstavi A. Tomića / R. Grlića „Ustav Republike Hrvatske“ na 21. teatar festu Petar Kočić Banja Luka (2018.)

Ustav Republike Hrvatske – Nagrada žirija Radio-televizije Republike Srpske za najbolju predstavu na 21. teatar festu Petar Kočić Banja Luka (2018.)

Ustav Republike Hrvatske – Nagrada za najbolju predstavu na 21. teatar festu Petar Kočić Banja Luka (2018.)

Borko Perić – Nagrada „Fabijan Šovagović“ za najbolja glumačka ostvarenja za ulogu Vjekoslava Kralja u predstavi A, Tomića i R. Grlića „Ustav Republike Hrvatske“ na 25. Festivalu glumca Županja (2018.)

Doris Kristić – Marul za kostimografiju 4 predstave (između kojih je i „Ustav Republike Hrvatske“) na 28. Marulićevim danima Split (2018.)

Dragutin Broz – Specijalna nagrada – Velika liska za scenografiju predstave „Ustav Republike Hrvatske“na 15. međunarodnom festivalu komedija Mostarska liska (2018.)

Ante Tomić i Rajko Grlić –  Specijalna nagrada – Velika liska za tekst predstave „Ustav Republike Hrvatske“ na 15. međunarodnom festivalu komedija Mostarska liska (2018.)

Borko Perić – Mala Liska za ulogu Vjekoslava Kralja u predstavi A. Tomića / R. Grlića „Ustav Republike Hrvatske“ na 15. međunarodnom festivalu komedija Mostarska liska (2018.)

Borko Perić –  Nagrada za najbolju mušku ulogu za ulogu Vjekoslava Kralja u predstavi A. Tomića / R. Grlića „Ustav Republike Hrvatske“ na 34. susretima kazališta/pozorišta BiH Brčko (2017.)

Duško Ljuština   – Priznanje za izniman doprinos hrvatskom glumištu, kazališnoj umjetnosti te jedinstveno scensko umijeće i predanost organizaciji Nagrada hrvatskog glumišta. (2017.)

Borko Perić – Nagrada hrvatskoga glumišta  za glavnu mušku ulogu u kategoriji Drama za ulogu Frane /Truffaldina/ u predstavi R. Beana „Jedan sluga, dva gospodara“ (2017.)

Mia Anočić Valentić – Nagrada „Sabrija Biser“ mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike za ulogu Lili (Smeraldine) u predstavi R. Beana „Jedan sluga, dva gospodara“ na 41. danima satire Fadila Hadžića (2017.)

Borko Perić – Glavna nagrada za mušku ulogu „Mladen Crnobrnja Gubek“ za ulogu Frane /Truffaldina/ u predstavi R. Beana „Jedan sluga, dva gospodara“ na 41. danima satire Fadila Hadžića (2017.)

Željko Königsknecht – Nagrada Fabijan Šovagović za najbolju mušku ulogu za ulogu g. Jurića u predstavi M. Gavrana „Traži se novi suprug“ na 24. festivalu glumca (2017.)

Ana Maras Harmander – Nagrada za najbolju mladu glumicu za ulogu Maje Samardžić u predstavi A. Tomića & R. Grlića „Ustav Republike Hrvatske“ na Internacionalnom pozorišnom festivalu “Osmijeh Sarajeva” (2017.)

Borko Perić – “Velika liska” za najboljeg glumca za ulogu Frane u predstavi R. Beana „Jedan sluga, dva gospodara“ na 14. međunarodnom festivalu komedije “Mostarska liska 2017.”

Borko Perić – “Mala liska” za najboljeg glumca večeri za ulogu Frane u predstavi R. Beana „Jedan sluga, dva gospodara“ na 14. međunarodnom festivalu komedije “Mostarska liska 2017.”

Jazavac u Kerempuhu – Specijalna nagrada na 3. novom tvrđava teatru u Čortanovcima (2016.)

Elizabeta Kukić – Glumačka nagrada na 40. danima satire Fadila Hadžića za ulogu Aksentija Topalovića u predstavi D. Kovačevića “Maratonci trče počasni krug” u režiji Ive Milošević (2016.)

Borko Perić – Nagrada hrvatskoga glumišta za glavnu mušku ulogu u kategoriji Drame za ulogu u autorskom projektu O. Frljića “Jazavac u Kerempuhu” u režiji Olivera Frljića (2015.)

Ansambl predstave “Jazavac u Kerempuhu”  – Posebno priznanje na 39. danima satire Fadila Hadžića za autorski i glumački doprinos predstavi (2015.)

Luka Petrušić – Nagrada za najbolju mušku ulogu na 8. Gumbekovim danima Glumačke družine Histrion za ulogu u Cabaretu Chishche Lishche (2015.)

Adrijan Pezdirc – Nagrada hrvatskoga glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – muška uloga za ulogu Tartuffea u istoimenoj predstavi J. B. P. Molierea (2014.)

Rakan Rushaidat – Nagrada hrvatskoga glumišta za sporednu mušku ulogu za ulogu u predstavi Živio Harms! Čuda postoje (Izbor iz djela D. Harmsa) (2014.)

Goran Navojec – Nagrada za glavnu mušku ulogu za ulogu Mate Bukarice u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana na III. Bobijevim danima Glumačke družine Histrion (2014.)

Glumački ansambl predstave Tartuffe J. B. P. Molierea – posebno priznanje za zajedničku igru i prevođenje klasika na suvremeni jezik na 38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Željka Udovičić Pleština – Posebno priznanje za dramaturgiju Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana na 38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Borko Perić – glumačka nagrada za ulogu Mile Puljiza, rečenog Pulje, predsjednika Mjesnog aktiva Narodnog fronta, u ulozi Polonija u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana  38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Goran Navojec – glumačka nagrada za ulogu Mate Bukarice, rečenog Bukare, upravitelja zadruge i sekretara Mjesnog aktiva Partije, u ulozi kralja Klaudija u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana na 38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Filip Detelić – glumačka nagrada za ulogu Joce Škokića, rečenog Škoke, momka u ulozi Hamleta u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana  na 38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Krešimir Dolenčić – Nagrada za najbolju režiju za Tartuffea J. B. P. Molierea  na 38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana – Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 38. danima satire Fadila Hadžića (2014.)

Medalje Grada Zagreba u povodu 50. obljetnice kazališta (2014.) – Nina Erak – Svrtan, Zvonko Presečki, Jadranka Elezović, Kostadinka Velkovska, Dragica Tihava, Boris Geršak (2014.)

Elizabeta Kukić – Nagrada Grada Zagreba za ulogu Živke, ministarke u predstavi Gospođa ministarka (2014.)

Elizabeta Kukić – Nagrada hrvatskog glumišta u kategoriji glumačka ostvarenja – drama za glavnu žensku ulogu za ulogu Živke, ministarke u predstavi B. Nušića Gospođa ministarka (2013.)

Elizabeta Kukić – Glavna glumačka nagrada na VIII. festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2013. u Tivtu za ulogu Živke, ministarke u predstavi B. Nušića Gospođa ministarka (2013.)

Borko Perić – glumačka  nagrada na 37. danima satire Fadila Hadžića za ulogu Čede Uroševića u predstavi B. Nušića Gospođa ministarka (2013.)

Elizabeta Kukić – Glavna nagrada za žensku ulogu na 37. danima satire Fadila Hadžića za ulogu Živke, ministarke u predstavi Gospođa ministarka B. Nušića (2013.)

Tarik Filipović – Nagrada za oživljavanje kabarea na 6. Gumbekovim danima (2013.)

Hrvoje Kečkeš – Nagrada za najboljeg glumca na 6. Gumbekovim danima za ulogu Albina u predstavi J. Poireta Krletka (2013.)

Duško Ljuština i Tarik Filipović – Priznanje Kluba drevnih Zagrepčana Zagreb 1939. u okviru ciklusa Zagrebačka plemenitost za sve učinjeno za Zagreb (2012.)

Mario Mirković – Nagrada hrvatskog glumišta u kategoriji glumačka ostvarenja – drama  za sporednu mušku ulogu za ulogu Francis u Krletki J. Poireta (2012.)

Hrvoje Kečkeš – Nagrada hrvatskog glumišta u kategoriji glumačka ostvarenja – drama – glavna nagrada za mušku ulogu za ulogu Albina u predstavi J. Poireta Krletka (2012.)

Predstava Gospođa Ministarka B. Nušića – najbolja predstava na 29. susretima pozorišta Brčko (2012.)

Mario Mirković – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 36. danima satire Fadila Hadžića za ulogu Francis u predstavi J. Poireta Krletka (2012.)

Duško Ljuština – Nagrada Grada Zagreba (2012.)

René Bitorajac i Tarik Filipović – Nagrada Fabijan Šovagović za najboljeg glumca na 19. festivalu glumca u Županji za uloge u predstavi Spektakluk R. Bitorajca/T. Filipovića/Z. Lazića (2012.)

Predstava Spektakluk R. Bitorajca/T. Filipovića/Z. Lazića – Statuta Gumbek za najbolju predstavu na Gumbekovim danima (2012.)

Fadil Hadžić – Posebno priznanje na 35. danima satire za sveukupni doprinos satiri, Kerempuhu i Danima satire (2011.)

Borko Perić – Nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 35. danima satire za ulogu Gorana Kapulice u predstavi A. Tomića Čudo u Poskokovoj Dragi (2011.)

Predstava Spektakluk R. Bitorajca i T. Filipovića – Zlatni smijeh za najbolju kabaretsku predstavu na 35. danima satire (2011.)

Valentina Crnković i Igor Kordej – Marul za scenografiju predstave A. Tomića Čudo u Poskokovoj Dragi na Marulićevim danima (2011.)

Ante Tomić i Željka Udovičić – Marul za najbolji izvedeni tekst za Čudo u Poskokovoj Dragi na Marulićevim danima (2011.)

Mario Mirković – Posebno priznanje na 34. danima satire za glazbu u predstavi S. Anočića O medvjedima i ljudima (2010.)

Tarik Filipović – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 34. danima satire za ulogu Aljemija u predstavi S. Anočića O medvjedima i ljudima (2010.)

Ana Maras – Nagrada Ivo Fici za mladog glumca ili glumicu do 30 godina za ulogu Branke u predstavi A. Tomića Ljubav, struja, voda & telefon na Festivalu glumca (2010.)

Linda Begonja – nagrada za ulogu Glafire Aleksejevne u predstavi A. N. Ostrovskog Vuci i ovce na Zlatnom lavu Umag (2009.)

Marita Ćopo – Posebno priznanje na 33. danima satire za kostimografiju predstave Švejk u Drugom svjetskom ratu B. Brechta u izvedbi SK Kerempuh i Ilijada 2001. F. Šovagovića u izvedbi DK Gavella (2009.)

Željko Königsknecht – nagrada za epizodnu ulogu za ulogu Steve u Metastazama na Međunarodnom kazališnom festivalu Užice (2008.)

Vilim Matula – najbolja muška uloga za ulogu Krpe u Metastazama na Međunarodnom kazališnom festivalu Užice (2008.)

Vilim Matula – Nagrada hrvatskog glumišta u kategoriji glumačka ostvarenja – Drama – glavna nagrada za mušku ulogu za ulogu Krpe u Metastazama I. Balenovića/B. Svrtana (2008.)

Branka Trlin – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 32. danima satire za ulogu Milice u predstavi I. Balenovića/B. Svrtana Metastaze (2008.)

Vilim Matula – Zlatni smijeh – glavna nagrada za mušku ulogu Mladen Crnobrnja Gumbek na 32. danima satire za ulogu Krpe u predstavi I. Balenovića/B. Svrtana Metastaze u izvedbi SK Kerempuh i ulogu u predstavi Balade Petrice Kerempuha M. Krleže u izvedbi Kazališta Ulysses (2008.)

Ivo Balenović i Boris Svrtan – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 32. danima satire za Metastaze (2008.)

Vilim Matula – nagrada čitatelja Slobodne Dalmacije na Marulićevim danima za glumačko ostvarenje za ulogu Krpe u predstavi I. Balenovića/B. Svrtana Metastaze (2008.)

Vilim Matula – Marul za glumačko ostvarenje za ulogu Krpe u Metastazama I. Balenovića/B. Svrtana na Marulićevim danima (2008.)

Boris Svrtan – Marul za dramaturšku obradu i prilagodbu teksta za Metastaze I. Balenovića/B. Svrtana na Marulićevim danima (2008.)

Predstava Metastaze I. Balenovića/B. Svrtana – Marul za najbolju predstavu u cjelini na Marulićevim danima (2008.)

Boris Svrtan – Nagrada Vladimir Nazor za dramatizaciju Metastaza I. Balenovića (2008.)

Tarik Filipović – specijalna nagrada za uloge u predstavi Magic Act Show na Gumbekovim danima Glumačke družine Histrion (2008.)

Duško Ljuština – Nagrada hrvatskog glumišta za izuzetan doprinos hrvatskom glumištu (2007.)

Dražen Ferenčina – Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju režiju u području Drama za Brak iz računa A. P. Čehova (2007.)

Predstava Brak iz računa A. P. Čehova – Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame (2007.)

Borko Perić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 31. danima satire za ulogu Harija u predstavi H. Bojčeva Orkestar Titanik u izvedbi INK pula i ulogu Rogera u predstavi R. Sharta Moja žena zove se Maurice u izvedbi SK Kerempuh (2007.)

Linda Begonja – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 31. danima satire za ulogu u predstavi Brak iz računa A. P. Čehova (2007.)

Dražen Ferenčina – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 31. danima satire za režiju predstave Brak iz računa A. P. Čehova (2007.)

Predstava Brak iz računa A. P. Čehova – Zlatni smijeh – Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 31. danima satire (2007.)

Slavica Radović – Posebno priznanje na 30. danima satire za visoko estetizirani vizualni identitet predstave Zabune A. Ayckbourna (2006.)

Linda Begonja – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 30. danima satire za uloge Lucy, Paole, Polly i Beryl u predstavi A. Ayckbourna Zabune (2006.)

Anita Matić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 29. danima satire za ulogu Jasmine u predstavi Kad se mi mrtvi pokoljemo N. Mitrović (2005.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh – glavna nagrada za mušku ulogu Mladen Crnobrnja Gumbek na 29. danima satire za ulogu Ilije Markana u predstavi Afera F. Hadžića (2005.)

Nina Mitrović – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 29. danima satire za Kad se mi mrtvi pokoljemo (2005.)

Mustafa Nadarević – Posebno priznanje na 28. danima satire za adaptaciju Balkanskog špijuna D. Kovačevića (2004.)

Elizabeta Kukić – Zlatni smijeh – glavna nagrada za žensku ulogu na 28. danima satire za ulogu Marice Šafranek u predstavi Balkanski špijun D. Kovačevića (2004.)

Elizabeta Kukić – Nagrada Fabijan Šovagović na Festivalu glumca za ulogu Milice Šafranek u predstavi D. Kovačevića Balkanski špijun (2004.)

Satiričko kazalište Kerempuh – Nagrada Grada Zagreba (2004.)

Satiričko kazalište Kerempuh – Plaketa Grada Zagreba za 40. obljetnicu rada (2004.)

Edo Vujić – Nagrada za najbolju mušku ulogu za ulogu Lojze Šafraneka u Balkanskom špijunu D. Kovačevića na Trećem internacionalnom pozorišnom festivalu Slavija 2004. Beograd (2004.)

Mladen Domaš – Fljuf – Posebno priznanje na 27. danima satire za posvemašnju predanost teatru (2003.)

Tarik Filipović – Nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 27. danima satire za uloge u predstavi Magic Act Show Renea/Tarika/Illumana (2003.)

Predstava Magic Act Show Renea/Tarika/Illumana  – Zlatni smijeh za najbolju kabaretsku predstavu na 27. danima satire (2003.)

Mate Matišić – Posebno priznanje na 26. danima satire za glazbu i intervenciju u metrici dijalektološkog i folklornog izričaja te za glazbu i songove u predstavama Što je muškarac bez brkova A. Tomića u izvedbi Scene Habunek HNK u Zagrebu, Šta je smiješno, bando lopovska? M. Jergovića u izvedbi SK Kerempuh i Četvrta sestra J. Glowackog u izvedbi MARKE/Dubrovačkih ljetnih igara/KNAPA (2002.)

Tarik Filipović – Nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 26. danima satire za uloge u predstavi Šta je smiješno, bando lopovska? M. Jergovića (2002.)

Predstava Anđeli i vragovi F. Hadžića – Zlatni smijeh za najbolju kabaretsku predstavu na 26. danima satire (2002.)

Marinko Prga – Zlatni smijeh – glavna nagrada za mušku ulogu Mladen Crnobrnja Gumbek na 26. danima satire za ulogu Denisa u predstavi Kaj sad? (2002.)

Borivoj Radaković – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 26. danima satire za Kaj sad? (2002.)

Marinko Prga – Marul za ulogu Denisa u predstavi Kaj sad? B. Radakovića na Marulićevim danima (2002.)

Borivoj Radaković – Marul za najbolji izvedeni dramski tekst za Kaj sad? Na Marulićevim danima (2002.)

Edo Vujić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 25. danima satire za ulogu Picukarića (Pacarela) u predstavi Mačak u vreći G. Feydeaua (2001.)

Elizabeta Kukić – Zlatni smijeh –  5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 25. danima satire za ulogu Frau Schneider u predstavi Masteroffa/Kandera/Ebba Cabaret (2001.)

Vlatko Dulić – Zlatni smijeh  – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 25. danima satire za ulogu Schultza u predstavi Masteroffa/Kandera/Ebba Cabaret (2001.)

Dora Fišter – Nagrada Sabrija Biser mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na 24. danima satire za ulogu Svetle u predstavi Bure Baruta D. Dukovskog (2000.)

Fadil Hadžić – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 24. danima satire za Ministrovog sina (2000.)

Željko Königsknecht – Nagrada hrvatskog glumišta za najbolja umjetnička ostvarenja u drami – ostale uloge – za ulogu Prvog činovnika u predstavi Pljuska N. Stazića  (1999.)

Linda Begonja – Nagrada Sabrija Biser mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na 23 danima satire za uloge Mime u predstavi I. Brešana Gnjida i Julke Capuleti ili Lukačić u predstavi Mujičića/Senkera/Škrabea Hist(o/e)rijada (1999.)

Mladen Crnobrnja –  Nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 23. danima satire za ulogu Jambreka Gumbeka u predstavi Mujičića/Senkera/Škrabea Hist(o/e)rijada (1999.)

Vjekoslav Vojo Radoičić – posebno priznanje na 23. danima satire za scenografiju predstave Mujičića/Senkera/Škrabea Hist(o/e)rijada (1999.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 23. danima satire za uloge Prvog činovnika u predstavi N. Stazića Pljuska u izvedbi SK Kerempuh te Đure u predstavi M. Gavrana Veseli četverokut u izvedbi Epilog teatra (1999.)

Ljubomir Kapor – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 23. danima satire za uloge Drugog činovnika u predstavi N. Stazića Pljuska, Atilia Brdarića ili Montecchia u predstavi Mujičića/Senkera/Škrabea Hist(o/e)rijada i Bone Kutlića u predstavi I. Brešana Gnjida (1999.)

Ivo Brešan – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 23. danima satire za Gnjidu (1999.)

Predstava Pljuska N. Stazića –  Zlatni smijeh – Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 23. danima satire (1999.)

Željko Königsknecht – Nagrada grada Vinkovaca na Festivalu glumca za ulogu Prvog činovnika u predstavi Pljuska N. Stazića (1999.)

Elizabeta Kukić – Nagrada hrvatskog glumišta za glavnu žensku ulogu za ulogu Katine u predstavi Katina Gvardijanka B. Lučića i D. L. Lucea u izvedbi Gradskog kazališta Komedija iz Zagreba, Istarskog narodnog kazališta Pula i AGM Zagreb. (1998.)

Željka Udovičić – Posebno priznanje na 22. danima satire za dramaturgiju predstave Revizor N. V. Gogolja u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh i Mjesec dana na selu I. S. Turgenjeva u izvedbi DK Gavella (1998.)

Elizabeta Kukić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 22. danima satire za ulogu Katine Gvardijanke u istoimenoj predstavi B. Lučića i D. Lučića Luce u izvedbi INK Pula, Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i AGM Lapsus teatra (1998.)

Nina Erak – Svrtan – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 22. danima satire za ulogu Ane Andrejevne u predstavi Revizor N. V. Gogolja (1998.)

Predstava Revizor N. V. Gogolja – Zlatni smijeh – Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 22. danima satire (1998.)

Linda Begonja – Nagrada hrvatskog glumišta za epizodnu žensku ulogu za ulogu Nevjeste u predstavi B. Brechta Pir malograđana i za uloge u predstavi Vježbanje demokracije N. Stazića (1997.)

Predstava Pir malograđana B. Brechta – Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame (1997.)

Linda Begonja – Specijalna nagrada Sabrija Biser mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na 21. danima satire za uloge u predstavi Vježbanje demokracije N. Stazića i Nevjeste u predstavi Pir malograđana B. Brechta (1997.)

René Bitorajac – Specijalna nagrada Ivo Serdar na 21. danima satire za ulogu Judda, Joea i Glende u predstavi Izbacivači Teatra Exit i ulogu Mladoženjinog prijatelja u predstavi Pir malograđana B. Brechta SK Kerempuh (1997.)

Predstava Vježbanje demokracije N. Stazića – Posebno priznanje na 21. danima satire za najsatiričniju predstavu (1997.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 21. danima satire za ulogu u predstavi Vježbanje demokracije N. Stazića (1997.)

Tarik Filipović – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 21. danima satire za uloge Lesa, Keva i Lilly u predstavi Izbacivači Teatra Exit te uloge u predstavi N. Stazića Vježbanje demokracije i ulogu Mladića u predstavi B. Brechta Pir malograđana SK Kerempuh (1997.)

Dejan Šorak – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 21. danima satire za Pauka i Pepeljugu (1997.)

Eduard Miler – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 21. danima satire za režiju predstave Pir malograđana B. Brechta (1997.)

Duško Ljuština – Odlikovanje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu (1997.)

Rene Bitorajac – Nagrada Ivo Fici za mladog glumca ili glumicu do 30 godina na Festivalu glumca za uloge u predstavi Vježbanje demokracije N. Stazića (1997.)

Kruno Šarić – Nagrada za najbolju mušku ulogu za ulogu Pauka u predstavi Pauk i Pepeljuga D. Šorka u izvedbi Teatra u gostima i Satiričkog kazališta Kerempuh na Hrvatskom festivalu malih scena Rijeka (1997.)

Vanja Drach – Marul za ulogu Domagoja Horvata u predstavi D. Šorka Pauk i Pepeljuga u izvedbi Teatra u gostima i Satiričkog kazališta Kerempuh na Marulićevim danima (1997.)

Elizabeta Kukić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 20. danima satire za ulogu Susede Ruže u predstavi Z. Zeca/F. Hadžića Domoljubi, kak ste kaj? (1996.)

Tarik Filipović – specijalna nagrada Sabrija Biser mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na 19. danima satire za ulogu Fellera u predstavi Gospon lovac G. Feydeaua u izvedbi ADU i Satiričkog kazališta Kerempuh te za uloge u predstavi Spika 2 B. Svrtana  (1995.)

Edo Vujić – specijalna nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 19. danima satire za ulogu Imbre u predstavi N. Stazića Ratni profiteri u Hrvata (1995.)

Nenad Stazić – posebno priznanje na 19. danima satire za adaptaciju teksta Ratni profiteri u Hrvata prema djelu Eduarda de Filippa (1995.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 19. danima satire za uloge u predstavi B. Svrtana Spika 2 (1995.)

Nina Erak – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 19. danima satire za ulogu Ruže u predstavi N. Stazića Ratni profiteri u Hrvata (1995.)

Ljubomir Kapor – Zlatni smijeh – glavna nagrada za mušku ulogu na 19. danima satire za ulogu Jakova u predstavi N. Stazića Ratni profiteri u Hrvata (1995.)

Mustafa Nadarević – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 19. danima satire za režiju Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja (1995.)

Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana – Zlatni smijeh – velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 19. danima satire (1995.)

Goran Višnjić – Marul za ulogu Joce Škokića u Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana na Marulićevim danima (1995.)

Ljubomir Kapor – Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu Bernarda u predstavi Domovnica d.d. N. Stazića. (1994.)

Mila Elegović – specijalna nagrada Sabrija Biser mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na 18. danima satire za ulogu Sanje u predstavi B. Radakovića Dobro došli u plavi pakao (1994.)

Danko Ljuština i Žarko Potočnjak – specijalna nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike z na 18. danima satire za uloge u predstavama Diogeneš T. Brezovačkog u izvedbi Glumačke družine Histrion te Hamlet i Tarzan Danka Ljuštine u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh  (1994.)

Petar Peco Petej – posebno priznanje na 18. danima satire za glazbu i sudjelovanje u predstavi Hamlet & Tarzan Danka Ljuštine (1994.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 18. danima satire za ulogu Bože Bluma u predstavi  B. Radakovića Dobro došli u plavi pakao (1994.)

Elizabeta Kukić  – Zlatni smijeh – glavna nagrada za žensku ulogu na 18. danima satire za ulogu Marije u predstavi  B. Radakovića Dobro došli u plavi pakao (1994.)

Ljubomir Kerekeš – Zlatni smijeh – glavna nagrada za mušku ulogu na 18. danima satire za ulogu Benedikta u predstavi W. Shakespearea Puno larme a za ništ u izvedbi HNK u Varaždinu te ulogu Čube u predstavi B. Radakovića Dobro došli u plavi pakao (1994.)

Petar Veček – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 18. danima satire za režiju predstave Dobro došli u plavi pakao B. Radakovića (1994.)

Željko Königsknecht – Nagrada hrvatskog glumišta za glavnu mušku ulogu za ulogu Porfirija Petroviča u predstavi Zločin i kazna F. M. Dostojevskog u izvedbi Istarskog narodnog kazališta Pula (1993.)

Boris Svrtan i Dražen Kühn – Specijalna nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 17. danima satire za uloge u predstavi Spika na spiku Svrtana/Kühna/Presečkog (1993.)

Ivica Vidović – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 17. danima satire za ulogu Marinka u predstavi M. Matišića Cinco i Marinko (1993.)

Nina Erak – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 17. danima satire za ulogu Marte Petelinšek u predstavi J. Kesselringa/H. Hribara Arsen i stare čipke (1993.)

Mladen Crnobrnja – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 17. danima satire za ulogu Jože Šprljka u predstavi F. Hadžića Državni lopov (1993.)

Elizabeta Kukić – Zlatni smijeh – glavna nagrada za žensku ulogu na 17. danima satire za ulogu Laure u predstavi M. Držića Dundo Maroje (1993.)

Mate Matišić – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 17. danima satire  za Cinca i Marinka (1993.)

Joško Juvančić – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 17. danima satire za režiju predstave F. Hadžića Državni lopov (1993.)

Duško Ljuština – posebno priznanje na 16. danima satire za predan rad i veliki entuzijazam  vođenju tradicionalne manifestacije Dani satire (1992.)

Čedo Vujić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 16. danima satire za ulogu Bena Chambersa u predstavi R. Clarka/S. Bobricka Jesi l’ to ti, Normane? (1992.)

Filip Nola – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 16. danima satire za ulogu Garsona Hobarta u predstavi R. Clarka/S. Bobricka Jesi l’ to ti, Normane? (1992.)

Pero Kvrgić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 16. danima satire za ulogu Midgea u predstavi H. Gardnera Nisam ja Rappaport u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac i Teatra u gostima (1992.)

Relja Bašić – Zlatni smijeh – glavna nagrada za mušku ulogu na 16. danima satire za ulogu Nata u predstavi H. Gardnera Nisam ja Rappaport u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac i Teatra u gostima (1992.)

Željko Königsknecht – Statueta Nasmijani jarac – glavna nagrada za ulogu Nećaka Chandebisea u predstavi Buba u uhu G. Feydeaua te monodramu Aplauz žalosnom varalici Ž. Königsknechta na Tjednu komediji u Istri (1992.)

Željko Königsknecht – Nagrada lista Porečkog glasnika Šjor Adriano za najduhovitiju mušku ulogu za ulogu Nećaka Chandebisea u predstavi G. Feydeaua Buba u uhu na Tjednu komedije u Istri (1992.)

Žarko Potočnjak – Plaketa HDDU-a na Tjednu komedije u Istri za ulogu Victora Chandebisea i Posha u predstavi Buba u uhu G. Feydeaua (1992.)

Slavica Jukić – Marul za ulogu Bare u predstavi S. Kolara Svoga tela gospodar na Marulićevim danima (1992.)

Nina Erak – Marul za ulogu Rože u predstavi S. Kolara Svoga tela gospodar na Marulićevim danima (1992.)

Elizabeta Kukić – Zlatni vijenac Studija na 15. danima satire za glumačke kreacije u predstavi Z. Zeca/F. Hadžića Pišem ti pismo da skupa više nismo (1991.)

Vlatko Dulić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 15. danima satire za ulogu kapetana Ristića u predstavi I. Brešana Viđenje Isusa Krista u kasarni V. P. 2507 (1991.)

Predstava Split 3 M. Grgića za najbolju komediju na Oktobarskim danima kulture Sarajevo (1990.)

Elizabeta Kukić – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 14. danima satire za ulogu Ankice Ardonjak u predstavi I. Kušana Čaruga  (1990.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh – 5 ravnopravnih glumačkih nagrada na 14. danima satire za ulogu Čaruge u istoimenoj predstavi (1990.)

Fadil Hadžić – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 14. danima satire za Duhove na Zrinjevcu u izvedbi Glumačke družine Histrion (1990.)

Nina Kleflin – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 14. danima satire za režiju predstave M. Grgića Split 3 (1990.)

Predstava Čaruga I. Kušana – Zlatni smijeh – velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 14. danima satire (1990.)

Darko Stazić – Prvomajska nagrada UDUH-a  za ulogu Šiška u predstavi I. Brešana Nečastivi na filozofskom fakultetu (1990.)

Elizabeta Kukić – Zlatni lovorov vijenac za ulogu Varvare u Mandatu N. Erdmana na Festivalu jugoslavenskog teatra – MES, Sarajevo (1989.)

Željko Königsknecht – Specijalno priznanje na 13. danima satire za cjelokupni i originalni autorski angažman u predstavi Aplauz žalosnom varalici (1989.)

Zvonko Presečki – Specijalno priznanje na 13. danima satire za glazbu u predstavi grupe autora Izlaz iz situacije (1989.)

Predstava Izlaz iz situacije grupe autora – Zlatni smijeh za najbolju kabaretsku predstavu na 13. danima satire  (1989.)

Tomislav Štriga – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 13. danima satire za ulogu Valerijana u predstavi N. V. Erdmana Mandat (1989.)

Predstava Izlaz iz situacije grupe autora – Zlatni smijeh -Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini na 13. danima satire  (1989.)

Željko Königsknecht – Nagrada 7 sekretara SKOJ-a za kazalište i film za uloge u predstavama N. Erdman Mandat, Izlaz iz situacije grupe autora i Aplauz žalosnom varalici Ž. Königsknechta. (1989.)

Fadil Hadžić – Nagrada Dubravko Dujšin – specijalno priznanje za umjetničko vođenje Satiričkog kazališta Jazavac u povodu 25 obljetnice rada (1989.)

Elizabeta Kukić – Prvomajska nagrada UDUH-a za ulogu Varvare u predstavi N. Erdmana Mandat (1989.)

Satiričko kazalište Jazavac – Prvomajska nagrada UDUH-a – posebno priznanje za 25. obljetnicu umjetničkog djelovanja i širenja kazališne kulture (1989.)

Mladen Crnobrnja – Nagrada SOOUR-a Podravka i humorističkog lista Feferon za najbolje ostvarenu komičnu epizodu za ulogu Novinara u predstavi F. Hadžića Heroj u smokingu (1988.)

Kostadinka Velkovska  – Specijalno priznanje na 12. danima satire za ulogu Kate u predstavi S. Kolara Svoga tela gospodar  (1988.)

Zagorka Stojanović – Specijalno priznanje na 12. danima satire za kostimografiju predstave N. V. Gogolja Ženidba (1988.)

Frane Pejković – Specijalno priznanje na 12. danima satire za ulogu Vite u predstavi R. Milanova Morska bolest (1988.)

Željko Königsknecht – Specijalno priznanje na 12. danima satire za ulogu Kočkarova u predstavi N. V. Gogolja Ženidba (1988.)

Nina Erak – Zlatni smijeh na 12. danima satire za ulogu Rože u predstavi S. Kolara Svoga tela gospodar (1988.)

Georgij Paro – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 12. danima satire za režiju predstave Svoga tela gospodar S. Kolara (1988.)

Predstava Ženidba N. V. Gogolja – Zlatni smijeh  za najbolju predstavu na 12. danima satire (1988.)

Duško Ljuština – Nagrada Grada Zagreba. (1988.)

Predstava Pod Krležinom glavom A. Goljevšček – Aplauz Sarajeva za najbolju komediju na Oktobarskim danima kulture Sarajevo (1986.)

Ivan Lovriček – Nagrada humorističkog lista Feferon Podravke iz Koprivnice na 11. danima satire za najsmješniju epizodnu ulogu Jože podvornika u predstavi A. Goljevšček Pod Krležinom glavom (1986.)

Željko Vukmirica – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire za ulogu dr. Slobodana Mihajlovića u predstavi R. Pavlovića Šovinistička farsa (1986.)

Kostadinka Velkovska – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire za ulogu  Marije Berković u predstavi A. Goljevšček Pod Krležinom glavom (1986.)

Rade Špicmiler – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire za ulogu Jovana Milića Gedže u predstavi A. Goljevšček Pod Krležinom glavom (1986.)

Branka Strmac – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire za ulogu Zore Novak u predstavi A. Goljevšček Pod Krležinom glavom (1986.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire za ulogu dr. Bernarda Dracha u predstavi R. Pavlovića Šovinistička farsa (1986.)

Duško Gruborović – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire  za ulogu Vaska Dimića u predstavi A. Goljevšček Pod Krležinom glavom (1986.)

Boris Buzančić – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 11. danima satire  za ulogu On u predstavi F. Hadžića Ljubavni otrov (1986.)

Predstava Bio jednom strašan lav D. Radovića – Zlatni smijeh za najbolju kabaretsku predstavu na 11. danima satire (1986.)

Želimir Orešković – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 11. danima satire za  režiju predstave Pod Krležinom glavom A. Goljevšček (1986.)

Radoslav Pavlović – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 11. danima satire za Šovinističku farsu  (1986.)

Nina Erak – Nagrada 7 sekretara SKOJ-a za kazalište i film za ulogu Anđele Drndak u predstavi F. Hadžića Gospoda i drugovi u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac te ulogu Majkače u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja I. Brešana u izvedbi Glumačke družine Histrion. (1985.)

Željko Königsknecht – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 10. danima satire za ulogu nećaka Chandebisea u predstavi G. Feydeaua Buba u uhu (1985.)

Nina Erak – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 10. danima satire za ulogu Anđele Drndak u predstavi F. Hadžića Gospoda i drugovi (1985.)

Sabrija Biser – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 10. danima satire za ulogu Vlade u predstavi F. Hadžića Glavni zgoditak u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac, za ulogu Mile Puljiza u predstavi I. Brešana Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja  u izvedbi Glumačke družine Histrion te ulogu Žike u predstavi B. Nušića Sumnjivo lice u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac (1985.)

Fadil Hadžić – Zlatni smijeh za najbolji tekst na 10. danima satire za Gospodu i drugove (1985.)

Georgij Paro – Zlatni smijeh za najbolju režiju na 10. danima satire za Gospodu i drugove F. Hadžića (1985.)

Fadil Hadžić – Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (1985.)

Nina Erak –  Prvomajska nagrada UDUH-a za ulogu Anđele Drndak u predstavi F. Hadžića Gospoda i drugovi (1985.)

Predstava Zmija F. Hadžića – Aplauz Sarajeva za najbolju komediju na Oktobarskim danima kulture Sarajevo (1984.)

Dinka Jeričević – Specijalna nagrada na 9. danima satire za scenografiju predstave N. V. Gogolja Kartaši u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac i Probudi se, Kato M. Grgića u izvedbi Kazališta Komedija (1984.)

Nina Erak – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja  na 9. danima satire za ulogu sobarice Catherin u predstavi F. Hadžića Disident (1984.)

Mladen Crnobrnja – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 9. danima satire za više uloga u predstavama Prohujalo s vihorom raznih autora, Kartaši N. V. Gogolja u izvedbi Satiričkog kazališta Jazavac te Histrijada B. Senkera – T. Mujičića – N. Škrabea u izvedbi Glumačke družine Histrion (1984.)

Tatjana Verdonik – Zlatni smijeh za najbolju žensku ulogu na 9. danima satire za ulogu Helene u predstavi M. Kundere Šala (1984.)

Satiričko kazalište Jazavac – Plaketa Grada Zagreba u povodu 20. godišnjice neprekidnog djelovanja, a osobito za izuzetne rezultate postignute dosljednim izgrađivanjem vlastite repertoarne fizionomije te aktivnog doprinosa razvoju scenske kulture (1984.)

Rade Špicmiler – Povelja satiričkog lista Jež na 8. danima satire  za ulogu u predstavi F. Hadžića Zmija (1983.)

Antun Tudić – Zlatni smijeh  za najbolja glumačka ostvarenja na 8. danima satire za ulogu u predstavi M. Držić – H. Hitrec Dundo na Majni (1983.)

Nina Erak – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 8. danima satire za uloge u predstavama A. Nicolaija Nije bila peta, M. Držića – H. Hitreca Dundo na Majni, F. Hadžića Zmija i F. Hadžića Neprijatelj u tramvaju (1983.)

Kruno Valentić – Zlatni smijeh za najbolja glumačka ostvarenja na 8. danima satire za ulogu u predstavi Ugledni gost F. Hadžića (1983.)

Nina Erak – Zlatni smijeh za najbolju žensku ulogu na 7.  danima satire za ulogu u predstavi Kako uspjeti ili propasti u životu grupe autora (1982.)

Predstava K. Waterhouse – W. Hall Tko je tko – Zlatni smijeh za najbolju predstavu na 7. danima satire (1982.)

Jadranka Elezović – Prvomajska nagrada UDUH-a za ulogu Marice u predstavi Gospodsko dijete K. Mesarića (1977.)

Satiričko kazalište Jazavac – Nagrada Grada Zagreba (1974.)