Uz veliku tugu, opraštamo se od naše Kostadinke Velkovske, dugodišnje članice Kerempuhovog ansambla i istaknute umjetnice. Kosta, kako su je prijatelji zvali, posvetila je svoj život pozornici te je bila kazališna, televizijska i filmska glumica, pjevačica i šansonijerka. Njezino je ime bilo prepoznatljivo na hrvatskoj umjetničkoj sceni i jednako sjalo više od pet desetljeća.
Rođena je u Skoplju, 03. lipnja 1948., a od 1968. godine, otkako je prvi put došla u Zagreb, živjela je u Hrvatskoj.
Uz osnovnu školu i gimnaziju, završila je i glazbenu školu, violinu. Dvoumila se između studija glazbe i glume, ali se na kraju ipak odlučila za studij glume u Zagrebu izabrala umjesto studija glazbe u Moskvi. Teatar joj je bio u krvi, bilo joj je samo četiri godine kad ju je djed, koji je radio kao šef tehnike u Makedonskom narodnom teatru, vodio na predstave. Uz Akademiju, diplomirala je komparativnu književnost i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu. Već nakon završene prve godine glume, igrala je u gotovo svim zagrebačkim kazalištima.
Kao stipendist dubrovačkog kazališta Marin Držić, nakon diplome u klasi prof. Božidara Violića, odlazi u Dubrovnik, gdje nastupa u teatru i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Potom se 1975. vraća u Zagreb, u Jazavac, današnji Kerempuh, gdje će ostati do kraja svojeg profesionalnog puta.
Odigrala je više od stotinu uloga, obožavala je kazalište doživljavajući ga kao čaroliju i obožavala je biti dio te čarolije.
Svojih 35 godina uspješnog rada u matičnom kazalištu Kerempuh proslavila je 2009. godine velikim koncertom ˝Hrvatskoj s ljubavlju: Moj život, moja priča˝.
S Damirom Podkrajcem, s kojim je dobila sina Nikolu, održala je brojne koncerte: on je svirao gitaru a Kostadinka pjevala šansone. S Ladom Kos i Ladom Leskovarom činili su kvartret i napravili mjuzikl “Mačak u trapericama” s kojim su nastupali po Austriji, Njemačkoj i Francuskoj. U njezinom glazbenom opusu je i album makedonskih balada snimljen 1987. godine.
Iako ju je privlačila etno glazba, ipak je dušom bila šansonijerka. Nastupala na festivalima i surađivala sa skladateljem Tonijem Eterovićem, a dugo je bila voditeljica i urednica emisije “Šansona, šansona” na Hrvatskom radiju.
Nositeljica je i spomenice Domovinskog rata.
Kostadinka je s osobitom strašću bila posvećena teatru. Mjesečno je znala odigrati i do 37 predstava, a godišnji joj je prosjek bio oko 270 izvedbi.
U matičnom Kerempuhu odigrala je uloge u pedesetak predstava, a ovdje izdvajamo samo neke: Hitler u partizanima, Ludnica prve klase, Povuci potegni, Politička bajka, Žensko pitanje, Štuke i šarani, Sretan događaj, Let iznad nogometnog gnijezda, Čovjek na položaju, Majmuni, Hotel Tajga, Krstitke, Posuđeni stan, Počivaj u miru, Šala, Disident, Gospoda i drugovi, Buba u uhu, Bio jednom strašan lav, Pod Krležinom glavom, Svoga tela gospodar, Heroj u smokingu, Mandat, Split 3, ˝Ladanjska opozicija˝, ˝Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507˝, ˝Dundo Maroje˝, ˝Arsen i stare čipke˝, ˝Domovnica d.d.˝, ˝Požar vlasti˝, ˝Kralj Ubu˝, ˝Za kunu nade˝, ˝Bračni peterokut˝, Revizor˝, ˝Hist(o/e)rijada˝, ˝Mačak u vreći˝, ˝Vaginini monolozi˝, ˝Kad se mi mrtvi pokoljemo˝, ˝Afera˝, ˝Bitange i princeze˝, ˝Metastaze˝, ˝Ljubav, struja, voda & telefon˝, ˝Šepavi Jura od Kravarskog˝, ˝Gospođa ministarka˝.
Kamera ju je također voljela pa je sudjelovala u nizu televizijskih serija: “Dar mar”, ˝Na granici”, “Počivali u miru”, “Dva frtalja”, “Bitange i princeze”, “Zakon!”, “Sve će biti dobro˝… Također je odigrala i mnoge nezaboravne uloge u sljedećim filmovima: “Duh babe Ilonke”, “Slučajna suputnica”, “Posebna vožnja”, “Zlatne godine”, “Luka”, “Mlada sila”, “Čvor”, “Usporeno kretanje”, “Tome s benzinske pumpe”, “Posljednji podvig diverzanta Oblaka”, “Bravo maestro”, “Bombaški proces˝ i drugim.
Najdraže uloge u karijeri su joj tragikomične, a upravo za takve je i najviše nagrađivana. Za ulogu Jadranke u ˝Metastazama˝ osvojila je nagradu ˝Zlatni smijeh˝, kao i za Katu u ˝Svoga tela gospodar˝ te za Mariju Berković u predstavi ˝Pod Krležinom glavom˝. Uvijek je isticala kako se gluma mora odživjeti, a ne uloga odglumiti.
Povodom ovog tužnog gubitka, izražavamo duboku sućut najbližoj obitelji, sinu Nikoli, unucima Dori Paoli i Franu, kao i njezinim prijateljima I svima koji su je voljeli i poštovali.
Draga Kosta, uspomenu na tebe nosit ćemo ponosno i otvoreno, svakim danom zahvalni za sve što si učinila. Počivala u miru.
Ispraćaj drage pokojnice bit će u četvrtak 14.03.2024. godine u 14:00 sati u krematoriju na Mirogoju.
Komemoracija će se održati u ponedjeljak, 18.03.2024. u 12:30 sati u Satiričkom kazalištu Kerempuh.