OFF PROGRAM

6.6. Noćna scena Kerempuha u 23 sata
RING KEREMPUHA/voditelj: Aleksandar Stanković

7.6. Noćna scena Kerempuha u 23 sata
RING KEREMPUHA/voditelj: Aleksandar Stanković

14.6. Noćna scena Kerempuha u 23 sata
POZNATI PISCI NA SCENI
ZORAN FERIĆ: TIŠINA /isječak iz romana
“Kalendar Maja”/performance u izvedbi Silvija Vouka, Marije Šegvić i
Zorana Ferića

16.6. Kerempuh u 21 sat
LET 3 / koncert

20.6. Kerempuh u 21 sat
TBF / koncert

21.6. Kerempuh u 20 sati
IZVJEŠĆE OCJENJIVAČKOG SUDA I DODJELA
NAGRADA DANA SATIRE FADILA HADŽIĆA
Dežulović & Lucić: MELODIJE BRATSTVA I PRVENSTVA
CHISHCHE LISHCHE / Koncert

 

PREDSTAVE U SLUŽBENOJ KONKURENCIJI

3.6.Kerempuh u 20 sati
OTVARANJE DANA SATIRE FADILA HADŽIĆA
SATIRIČKO KAZALIŠTE KEREMPUH, Zagreb
Ivo Brešan: PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA
Redatelj: Vinko Brešan

4.6. Kerempuh u 20 sati
ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH
William Shakespeare: HAMLET
Redatelj: Oliver Frljić

5.6. Kerempuh u 20 sati
KAZALIŠTE TVORNICA LUTAKA, Zagreb
Dora Delbianco: PASIVNI OTPOR
Redatelj: Mario Kovač

6.6. Kerempuh u 20 sati
POZORIŠTE BOŠKO BUHA BEOGRAD/Srbija
Branislav Nušić: GOSPOĐA MINISTARKA
Redateljica: Tatjana Mandić Rigonat

8.6. Kerempuh u 20 sati
ÚJVIDÉKI SZÍNHÁZ NOVOSADSKO POZORIŠTE/Srbija
Leonard Bernstein/Arthur Laurents/Stephen Sondheim: WEST SIDE STORY
Redatelj: Viktor Nagy

9.6. Kerempuh u 20 sati
CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE, Podgorica/Crna Gora
Autorski projekt Borisa Liješevića: OČEVI SU GRAD(ILI)
Redatelj: Boris Liješević

10.6. Kerempuh u 20 sati
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE SPLIT DRAMA
Irena Škorić: LIBRETO
Redateljica: Saša Broz

11.6. Kerempuh u 20 sati
SLOVENSKO NARODNO GLEDALIŠČE DRAMA LJUBLJANA/Slovenija
Dušan Jovanović: BORIS, MILENA, RADKO
Redatelj: Dušan Jovanović

13.6. Zagrebačko kazalište mladih u 20 sati
JUGOSLOVENSKO DRAMSKO POZORIŠTE, Beograd/Srbija
Aleksandar Nikolajevič Ostrovski: UNOSNO MJESTO/UNOSNO MESTO
Redatelj: Egon Savin

14.6. Kerempuh u 20 sati
PREŠERNOVO GLEDALIŠČE KRANJ/MESTNO GLEDALIŠČE PTUJ/Slovenija
Svetlana Makarovič: MRTVAC DOLAZI PO DRAGU /MRTVEC PRIDE PO LJUBICU
Redatelj: Jernej Lorenci

15.6. Kerempuh u 20 sati
TEATAR RUGANTINO, Zagreb
Autorski projekt Mirana Kurspahića: THISCASTING
Redatelj: Miran Kurspahić

17.6. Kerempuh u 20 sati
AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Jean-Baptiste Poquelin Molière: TARTUFFE
Redatelj: Krešimir Dolenčić

18.6. u 20 sati
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU
Marius von Mayenburg: RUŽNI
Redatelj: Jernej Kobal

„ ….kažete, pitanje je o čemu bi kazalište govorilo kada ne bi o ljubavi. Govorilo bi, obilno je govorilo, o politici. Onda recimo da je kazalište politika i ljubav, ili najčešće njihov spoj, ono spaja politiku i ljubav…

Tako Alain Badiou. Pojmove „ ljubav „ i „ politika “ valja naravno shvatiti u brojnim značenjima. U današnje vrijeme i oni su zarobljeni  u tom ciničkom krugu u koji smo zapali oko bilo kojeg pitanja  o životu i teatru. Utoliko je i moj izbor ovogodišnjih predstava stanovita osobna izvedenica gornjeg citata, ali i svijeta u kojem živimo.

Ove godine na Danima satire  vidjet ćemo 4 predstave što variraju motive ljubavi od 7 do 97 godina života, te 9 predstava čije je središte interesa kritika obiteljskog, društvenog i političkog života.

Djelo Duška Jovanovića „ Boris, Milena i Radko“, SNG Ljubljana, okuplja kulturne ikone Slovenije. A čime se one bave ? Jednostavno, rekla bih, one ne lažu, ne mistificiraju, samo  pokazuju  ljubavna sjećanja troje starijih osoba, bivših hipija i današnjih umirovljenika. Predstava iz tih sitnica postaje čarolijom složenom od istine i od  glume, na rubu  dokumenta i mašte.

„ Libreto“ Irene Škorić HNK-a Split iznova priziva, meni uvijek iznova privlačna, almodovarovska ozračja u tunelima velegrada.

A “ Mrtvec pride po ljubico“, Prešernovog gledališča Kranj/Mestnog gledališča Ptuj, prema drami velike slovenske pjesnikinje Svetlane Makarevič , otvara prizore koji su istodobno  lirski,  ludistički  i životni. Naravno da mi je neodoljiva ta scenska parabola  o misterioznoj nemogućnosti zacjeljivanja ljubavne rane kada je ljubavnik mrtav.

„ West Side Story “ mađarskog kazališta Újvidéki színház, Novi Sad, još jednom, na način suvremenog mjuzikla, obnavlja motiv Romea i Julije.

Ove predstave pokazuju, nedvojbeno, posve različite načine kazališnog mišljenja i stvaranja danas. To naravno nije ni novo, niti iznenađujuće. Naprotiv, novijom se čini ona stara otrcana fraza: „every good story is a love story“ .

 

U krugu  društvenih  motiva, ako me shvaćate, kreću se slijedeće predstave:

„ Gospođa ministarka“,  Pozorišta Boško Buha Beograd, pokazuje kako je suvremena politička scena ponajviše nalik sveukupnoj travestiji.

„Hamlet“  ZKM-a   istražuje naznake  kanibalizma u pojavi vlasti. Kraljevi, kraljice, majke, ljubavnice, duhovi, uguznici, svi, svi oni redom na svojoj posljednjoj večeri uredno blaguju samog Hamleta. Poslužili su ga sebi na golemom stolu koji je i jedina scenografija ove predstave. Pošto  pojedu  Princa, odnosno ovog melanholičnog cinika, nastavit će uredno svoje daljnje preživljavanje.

„ Očevi su gradili“, Crnogorskog narodnog pozorišta, Podgorica,  dokumentarna je kritika ljudske pohlepe koja se do krajnjih granica koristi  vlastitim, autentičnim  prostorom i vremenom. Izvedena je u žanru političkog kabareta.

„ Pasivni otpor“  Kazališta tvornica lutaka, Zagreb, pokazuje apsurd hrvatske migracije i strahote života ukoliko si, nekim slučajem, još uvijek mlad. Vrijednost ove predstave jest što uspijeva okupiti nekolicinu odličnih glumica i glumaca iz Hrvatske.

„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, kazališta Kerempuh, Zagreb, nastavlja se baviti Brešanovom legendom kao jedinstvenim obračunom s hrvatskim mentalitetima.

„ Ružni“ , Hrvatskog narodno kazališta u Varaždinu, pokazuje ispraznost današnje opsjednutosti izgledom, ljepotom i mladošću.

„ Tartuffe“  Akademije dramske umjetnosti, Zagreb, prevodi tartifovska pitanja  laži  i licemjerstva u ideju o  stjecanju novca kao o jedinom zbiljskom duhu svih stvari .

„ This Casting“  Teatra Rugantino, Zagreb, tužno se poigrava instant slavom, kultom  površnosti i medijskim manipulacijama.

„Unosno mesto“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Beograd, izoštreno  i scenski mudro pokazuje kako se iza  finih manira i europske mode naših suvremenika krije dublja i opasnija grabežljivost, surovost i samoljublje nego što je to bilo u vremenima naših očeva.

 

Dani satire pokazat će djela kazališnih redatelja koji u sklopu tradicionalnih modela iznalaze umjetnost teatra. Kao  primjer navodim „Unosno mesto“ Egona Savina. Pokazat će i djela onih  redatelja koji i danas, unatoč svemu,  istražuju po dubini  mogućnosti  suvremene kazališne umjetnosti. U vremenu kada se čini da su svi putovi zatvoreni i da izlaza više nema. Navest ću tri primjera: teatar Jerneja Lorenzija, Olivera Frljića i Borisa Liješevića.

 

Dani satire i ove godine pozivaju opet na scenu glumačke legende ovih i onih prostora, ovih i onih vremena, od Milene Zupančič i Seke Sablić do Krešimira Mikića i Vilima Matule , i drugih i brojnih drugih, glumica i glumaca čija  imena  ispisuju postpovijest jednog glumišta.

Post scriptum

Osobno se veselim i Off programu ovogodišnjih Dana satire. I svim njegovim razlikama i pitanjima. Na primjer : možemo li suvremenom satirom nazvati fragment iz književnog djela „Kalendar Maja“ Zorana Ferića u  režiji Vlatke Vorkapić , ili, smijemo li tako nazvati  nastupe TBF-a i Leta 3, postoje li, možda, elementi satire u polemičkim ringovima koje će voditi novinar i pjesnik Aleksandar Stanković, pa  napokon, zar nastupi Lucić – Dežulović nisu upravo lucidan primjer suvremene scenske satire ?

Kako vidite, još uvijek predlažem neka pitanja. Oni koji su neusporedivo mudriji od mene kažu kako je danas problem u tome što ima odgovora a nema više  pitanja.

Mani Gotovac

38. DANI SATIRE FADILA HADŽIĆA
ODLUKE OCJENJIVAČKOG SUDA

Ocjenjivački sud je radio u sastavu: BOJANA RADOVIĆ (novinarka i kazališna kritičarka “Večernjeg lista”) – predsjednica, DARKO LUKIĆ (teatrolog, dramaturg, književnik i profesor na Akademiji dramske umjetnosti) i GORAN GRGIĆ (dramski umjetnik) – članovi.

Velika nagrada “Večernjeg lista” za najbolju predstavu u cjelini

 “PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA” Ive Brešana u režiji Vinka Brešana i izvedbi Satiričkoga kazališta “Kerempuh” iz Zagreba
Nagrada za najbolju režiju
 		 KREŠIMIR DOLENČIĆ za režiju predstave “Tartuffe” Jeana-Baptiste Poquelina Moliérea u produkciji Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Satiričkoga kazališta “Kerempuh” iz Zagreba
Nagrada za najbolji tekst
 		 DUŠAN JOVANOVIĆ za “Boris, Milena, Radko” u režiji Dušana Jovanovića i izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana
Glavna nagrada za mušku ulogu“Mladen Crnobrnja Gumbek”
 RADKO POLIČ za ulogu Radka u predstavi “Boris, Milena, Radko” Dušana Jovanovića u režiji Dušana Jovanovića i izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana

Glavna nagrada za žensku ulogu

 GORAN JEVTIĆ za ulogu Živke u predstavi “Gospođa ministarka” Branislava Nušića u režiji Tatjane Mandić Rigonat i izvedbi Pozorišta Boško Buha Beograd

Nagrada “Ivo Serdar” za ulogu najbolje prihvaćenu od publike

 ALOJZ SVETE za ulogu Radkove mame u predstavi “Boris. Milena, Radko” Dušana Jovanovića u režiji Dušana Jovanovića i izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana

Nagrada „Sabrija Biser“ mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike

 MIRELA VIDEK za ulogu u predstavi „ThisCasting“, autorskom projektu Mirana Kurspahića, u režiji Mirana Kurspahića i izvedbi Teatra Rugantino iz Zagreba

5 ravnopravnih glumačkih nagrada

 

 

 

 

 

 

 

 FILIP DETELIĆ za ulogu Joce Škokića, rečenog Škoke, momka u ulozi Hamleta, u „Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja“ Ive Brešana u režiji Vinka Brešana i izvedbi Satiričkoga kazališta „Kerempuh“ iz ZagrebaGORAN NAVOJEC za ulogu Mate Bukarice, rečenog Bukare, upravitelja zadruge i sekretara Mjesnog aktiva Partije, u ulozi kralja Klaudija, u „Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja“ Ive Brešana u režiji Vinka Brešana i izvedbi Satiričkoga kazališta „Kerempuh“ iz Zagreba

BORKO PERIĆ za ulogu Mile Puljiza, rečenog Pulje, predsjednika Mjesnog aktiva Narodnog fronta, u ulozi Polonija, u „Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja“ Ive Brešana u režiji Vinka Brešana i izvedbi Satiričkoga kazališta „Kerempuh“ iz Zagreba

JELISAVETA SEKA SABLIĆ za ulogu Felisate Gerasimovne Kukuškine u predstavi „Unosno mjesto“ Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog u režiji Egona Savina i izvedbi Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda

MILENA ZUPANČIĆ za ulogu Milene u predstavi Dušana Jovanovića „Boris, Milena, Radko“ u režiji Dušana Jovanovića i izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana
3 posebna priznanja
      		 ŽELJKA UDOVIČIĆ PLEŠTINA za dramaturgiju „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ Ive Brešana u režiji Vinka Brešana i izvedbi Satiričkoga kazališta „Kerempuh“ iz ZagrebaGLUMAČKI ANSAMBL PREDSTAVE „TARTUFFE“ Jeana-Baptiste Poquelina Moliérea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Satiričkoga kazališta „Kerempuh“ iz Zagreba za zajedničku igru i prevođenja klasika na suvremeni jezik

ANSAMBL PREDSTAVE „MRTVAC DOLAZI PO DRAGU“ Svetlane Makarovič u režiji Jerneja Lorencija i izvedbi Prešernovog gledališča Kranj i Mestnog gledališča Ptuj za živu izvedbu glazbe