Na konferenciji za medije održanoj 22. svibnja u 12 sati u foyeru kazališta Kerempuh predstavljen je program 43. Dana satire Fadila Hadžića.
Selektorica ovogodišnjeg izdanja festivala, dramaturginja Željka Turčinović, rekla je kako se pri odabiru predstava, među mnogobrojnim pristiglim prijavama, fokusirala na one koje su se istaknule svojim visokim izvedbenim standardima i redateljskom inventivnošću odnosno one koje provociranjem različitih vrsta (o)smijeha afirmiraju satiričko-komediografski kazališni izričaj.
Većina predstava iz tog izbora spada u sferu angažiranog, problemski fokusiranog kazališta, no nisam bježala ni od dobro skrojenih komercijalnih uradaka koji publiku prije svega vesele i nasmijavaju, ali joj istovremeno nude i poticaj za razmišljanje. Sve predstave iz ovogodišnje selekcije na neki svoj način, poseban i drugačiji, kritiziraju društvene ili ljudske devijacije i poroke, ali pri tome ozbiljnim temama prilaze kroz prizmu humornog i satiričnog, dajući nam do znanja kako smijeh ponekad može istodobno biti i ljekovit i opominjući.
U sklopu 43. Dana satire Fadila Hadžića, koji će se održati od 01. – 18. lipnja 2019., bit će izvedeno 13 kazališnih predstava iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Festival otvara predstava Kroćenje goropadnice W. Shakespeare u režiji Ivana Plazibata i produkciji splitskog HNK-a, čija se izvedba odupire kanonskom čitanju Shakespearea te kritički propituje temu feminizma u lokalnom splitsko-dalmatinskom kontekstu.
Slijedi predstava Sve o ženama, u produkciji Gavran teatra, najizvođeniji tekst Mire Gavrana ikad, obilježenoj atraktivnim glumačkim interpretacijama različitih ženskih tipova i karaktera.
Predstava mostarskog HNK-a Sviraj to ponovno, Sam, na ironijski, vudialenovski način, u jednom izrazito urbanom ozračju problematizira vječiti te za kazalište uvijek tako vraški izazovni rat među spolovima.
Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda predstavit će nam potom najnoviji projekt hrvatskog redatelja Bobe Jelčića, Kako je poludeo gospodin R, koji u apsurdno-komičnom, ironijskom registru propituje neuroze suvremenog čovjeka, odnos pojedinca i društva te proces raspadanja obitelji.
Ničijeg sina, završni dio Posmrtne trilogije Mate Matišića, vidjet ćemo u postavi Beogradskog dramskog pozorišta što se na redateljski specifičan i originalan način fokusira na unutrašnji sukob lika iz naslova koji se, zapleten u mrežu obiteljskih laži i tajni, na tragikomičan način izmješta iz vlastite ideološke i identitetske matrice.
Domaćin festivala, Satiričko kazalište Kerempuh, predstavit će nam se s dvije svoje popularne predstave: Ellingom Simona Benta, toplom humornom pričom o prijateljstvu dvojice emocionalno disfunkcionalnih muškaraca te s uprizorenjem dramatizacije romana Blue Moon Damira Karakaša, crnohumornom satirom o mukama mladog čovjeka koji usprkos obiteljskim predrasudama pokušava naći vlastiti put te definirati svoju osobnost razapetu između psihologije sela iz kojeg dolazi te grada čijim se životnim ritmovima i navikama pokušava prilagoditi.
Iz Sarajeva nam na 43. dane satire dolazi Murlin Murlo, diplomska predstava studenata Akademije scenskih umjetnosti koji osvajaju svojim ludizmom i razigranošću. Čehovljanski vapaj za Moskvom kao metropolom suvremeni ruski dramski pisac Nikolaj Koljada ispisuje u žanru groteske, a mladi i izuzetno talentirani bosanskohercegovački glumci daju joj životnu punoću i uvjerljivost.
Amblematski tekst Dušana Kovačevića, Balkanski špijun, koji je u svojoj filmskoj i brojnim kazališnim verzijama osvajao generacije gledatelja, napisan je 1983., a na Dane satire dolazi nam u najnovijoj produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda koja na nadahnut način, u maniri gorko-humorne satire, svjedoči do kojih sve apsurdnih posljedica mogu dovesti ideološka stega te strah od kritičkog odnosa prema društvenoj stvarnosti.
Ovogodišnji festival bit će prepoznatljiv i po nekoliko domaćih predstava koje dolaze iz izvaninstitucionalnih kazališta među koja, de facto, možemo uvrstiti i zagrebački Teatar &TD koji će nam se predstaviti s Kataloncem, autorskim projektom mladog pisca i redatelja Ivana Penovića. Ta žanrovski eklektična predstava kreće se od stand up komedije i teatra apsurda do montipajtonovskog izričaja i groteske, pri čemu u početku djeluje kao duhovita kazališna slagalica o post-ratnoj generaciji, a potom nam sve više zaleđuje osmijeh, apostrofirajući tamne strane i fenomene naše svakodnevice.
Predstava Teatra Rugantino Sirena i Viktorija nastala je prema djelu ruskog dramatičara Aleksandra Galina kojeg možemo označiti kao „komediju zabune“ što o tranzicijskoj stvarnosti zemalja europskog Istoka govori kroz problem obezvređivanja znanja u korist bogaćenja bezveznjaka s društvene margine.
U Brodolomkama, nastalim prema tekstu glumice Ane Maras Harmander, a u koprodukciji Kazališta Moruzgva i Ludens teatra, vidjet ćemo komediju o alkoholizmu kroz prizmu monoloških ispovijedi četiriju žena koje su se svoje ovisnosti pokušale riješiti plesnom terapijom, a poneku dodirnu točku s Brodolomkama zacijelo ćemo pronaći i u Realistima Jure Marasa, izuzetno duhovitoj i zabavnoj predstavi Slovenskog narodnog gledališča iz Nove Gorice, umnogome definiranoj već i samim svojim podnaslovom: „kabare za pet glumaca, pijanca i publiku“.
Ravnatelj Kerempuha Roman Šušković – Stipanović s velikim se poštovanjem prisjetio svestranog hrvatskog umjetnika, prvog ravnatelja Kerempuha (nekad Jazavca) te osnivača „Dani satire“, Fadila Hadžića, prema kojemu je ovaj festival kasnije i preimenovan.
Najavio je pritom svečani događaj koji će se održati posljednjeg dana festivala, prije same dodjele nagrada, a to je otkrivanje zlatne zvijezde na Kerempuhovoj stazi slavnih, u čast još jednog velikana – Mladena Crnobrnje Gumbeka, koji je velik dio svoje zavidne glumačke karijere proveo upravo u Kerempuhu.
